EU kreće s ulaganjem milijarde eura u super-računala

Europska će unija utrošiti milijardu dolara u razvoj super-računarstva kako bi dostigla SAD, Japan i Kinu za kojima gubi korak. Uz pokretanje inicijative pojavile su se i bojazni iz Ujedinjenog Kraljevstva kako zbog Brexita britanski stručnjaci ostati uskraćeni za prednosti koje će donijeti realizacija tog plana.

Cilj inicijative je stvoriti dva super-računala najviše kategorije koji imaju mogućnost obavljati stotinu trilijuna operacija u sekundi do 2020. Uz to bi iz tih sredstava trebalo kreirati još barem dva sustava srednje kategorije koji bi mogli raditi desetke trilijuna operacija u sekundi. EuroHPC inicijativa pokrenuta je u ožujku prošle godine, a detalji vezani uz financiranje poznati su od prošlog tjedna.

Spomenuti uređaji trebali bi biti stepenice prema krajnjem cilju, odnosno stvaranju 'exascale' računala, sposobnog za obavljanje više od kvadrilijuna operacija u sekundi, do 2022. korištenjem tehnologije iz EU. Europska je komisija inicijativu nazvala ključnom za kompetitivnost unije i neovisnost u ekonomiji podataka.

EU će osigurati 486 milijuna eura do 2020. godine, a sličan bi iznos trebao doći iz zemalja iz EU i izvan nje koje su uključene u projekt. Također je ostavljena mogućnost da se u proces uključe i privatne tvrtke. Do sada se u projekt uključilo 13 država, 12 članica EU i Švicarska. Vjerovali ili ne, među 12 EU država je i Hrvatska (na naše ogromno iznenađenje). Ujedinjeno se Kraljevstvo zasad još nije formalno uključilo u projekt pa se zbog toga pojavila velika zabrinutost kod dijela britanskih znanstvenika da bi mogli biti izostavljeni iz projekta, posebice u svjetlu brojnih neizvjesnosti koje donosi Brexit.

Europske kompanije i razne vladine organizacije, posebno meteorološke agencije, sve više moraju iznajmljivati vrijeme na super-računalima koja se nalaze u SAD-u ili Japanu. Čelnici Unije zabrinuti su zbog činjenice da bi osjetljive informacije, uključujući komercijalne trgovinske te osobne podatke, mogle 'procuriti'. Dapače, u slučaju političke nestabilnosti, europskim agencijama i tvrtkama ti bi resursi mogli postati nedostupni.

No, stvaranje super-računala je iznimno skupa stvar. Procjenjuje se kako današnji najbrži sustavi stoje od 50 do 250 milijuna dolara za dizajn i instalaciju, a ne treba zanemariti niti činjenicu da je održavanje vrlo skupo te stoji još nekoliko milijuna godišnje. Exaflop sustav, kakav EU želi proizvesti do 2022. godine, mogao bi stajati i do pola milijarde dolara po jednom super-računalu.