Crowdsourcing, odnosno angažiranje pomoći velikog broja anonimnih ili polu-anonimnih slučajnih sudionika na idejnim i poslovnim projektima, u posljednjih je nekoliko godina izuzetno dobio na zamahu.
Projekti poput Kickstartera (www.kickstarter.com) pokazali su da se angažmanom ljudi diljem svijeta oko zajedničkog cilja i interesa mogu prikupiti realna financijska sredstva, a kako bi se taj cilj u konačnici proveo u djelo - bez dodatne cijene posrednika koji u konstrukciju eventualno ugrađuju tek minimalnu vrijednost.
Snagu i pomoć zajednice u poslovanju možete osigurati i sami - bilo putem klasičnih komunikacijskih sredstava i mreže vlastitih prijatelja ili poznanika, odnosno putem anonimnih volontera do kojih se danas može najjednostavnije doći uz pomoć popularnih društvenih mreža. Pri tome treba obratiti pozornost na nekoliko stvari, a kako bi crowdsourcing procedura bila čim jednostavnija i zabavnija za pomoćnike.
Prije svega je projekt neophodno podijeliti na manje dijelove kako bi svaki sudionik dobio svoj segment na kojem će raditi. Takav pristup je organizacijski neophodan jer se u osnovi jedan veći posao (odnosno projekt) mora podijeliti na više ljudi. Nakon toga treba razmisliti o odgovarajućoj nagradi za sudionike, bilo u obliku financijske kompenzacije, davanja priznanja ili npr. osiguravanja povoljnijih uvjeta za dolazak do primjerka proizvoda ili pristupa usluzi koji se razvijaju u sklopu crowdsourcinga.
Zbog toga treba dobro definirati i jasno objasniti cilj, a kako bi pomoćnici mogli steći nedvosmisleni uvid u to što se od njih traži, kakvi se rezultati žele postići i kakvu osobnu korist dobivaju iz projekta. Također, svaki pojedini zadatak mora biti što jednostavniji, a kako ne bi bio naporan i kako bi se mogućnost sudjelovanja otvorila što većem broju ljudi.
Tijekom crowdsourcing projekata određenu količinu pozornosti svakako valja posvetiti i provjeri rezultata i pomoćnika. Primjerice, nije poželjno da se od jednog sudionika po projektu dobiva više povratnih informacija, budući da se time smanjuje kvaliteta, osebujnost i raznolikost ideja i podataka. Dakle - posve suprotno razlozima zašto se crowdsourcing projekt uopće pokreće.
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
