Od 2012. godine te izmjene Zakona o trgovačkim društvima i pojave j.d.o.o.-a, broj malih i srednjih poduzetnika u stalnom je rastu, a isto se događa i sa brojem zaposlenih. U 2012. godini je u sektoru malih i srednjih poduzeća bilo 104.186 poslovnih subjekata, dok je dvije godine kasnije, taj broj narastao za 6,85% na 111.325 poslovnih subjekata.
Izmjene zakona olakšale su proceduru otvaranja tvrtke i ulaska u poduzetničku djelatnost, a tvrtka Bisnode pripremila je kratku analizu segmenta malog i srednjeg poduzetništva na temelju predanih godišnih financijskih izvještaja.
Prema podacima iz 2014. godine, trećina tih subjekata, njih 36.925 posluje na području Grada Zagreba, a nešto je više poduzetnika u primorskom dijelu (42.229) naspram kontinentalnom dijelu zemlje (31.951). S druge strane, promatrajući broj zaposlenih, tu prednjači kontinentalna Hrvatska. Od ukupno 586.827 zaposlenih u tom segmentu, njih 216.952 ili 36,97% se nalazi u tom dijelu zemlje.
U primorskom dijelu segment malih i srednjih je 2014. godine zapošljavao 187.601 radnika, što je više od 182.274 koliko ih je zaposleno na području Grada Zagreba. Međutim, kada se promatra omjer broja zaposlenih i broja poduzeća, u primorskom dijelu zemlje, na jedno poduzeće iz segmenta malih i srednjih dolaze 4,4 radnika, u Gradu Zgrebu je taj omjer gotovo 5 (4,93), a u kontinentalnom dijelu zemlje iznosi 6,79.
Porast broja poduzeća i zaposlenih prati i porast ukupnih prihoda koji su u trogodišnjem razdoblju porasli za 3,82% - s 324,6 milijarde kuna u 2012. do 337 milijarde u 2014. godini. Najviši su prihodi u Gradu Zagrebu (134.5 milijarde kuna), slijedi kontinentalna Hrvatska (108.6), a najniži su u primorskoj regiji (94 milijarde kuna).
S druge strane, smanjenje neto dobiti u 2014. naspram 2013. godine bilježi se samo u Gradu Zagrebu. Tamo je ukupna neto dobit segmenta malih i srednjih poduzeća manja za 2,7%, dok je blagi porast zabilježen u kontinentalnoj 0,5% te primorskom dijelu 0,3%.
Iznosi investicija u promatranom razdoblju kretali su se od 15,6 milijardi kuna u 2012. godini, do rasta od 11,5% na iznos od 17,4 milijarde kuna u 2013. godini, da bi se taj iznos smanjio za 5,7% na 16,4 milijarde koliko se je investiralo u 2014. godini. Na razini zemlje, najveći je iznos investicija u kontinentalnom dijelu - 6 milijardi kuna, slijedi primorski dio zemlje sa iznosom investicija od 5,7 milijardi te grad Zagreb s 4,8 milijardi.
Najveći procvat u segmentu malih i srednjih poduzeća bilježi kategorija izvoza - u 2014. godini izvezlo se 51,9 milijardi kuna što je za 20,4% više nego 2012. kada je vrijednost izvoza bila 43,2 milijarde kuna. Promatrajući raspored iznosa od 51,9 milijardi na razini zemlje, najviše su izvozila poduzeća u metropoli - 19,3 milijarde, a s neznatnom razlikom slijedi kontinentalna Hrvatska -19,2 milijarde te 13,4 milijarde kuna koliki je 2014. godine bio iznos izvoza u primorskoj regiji.
Do pozitivnih pomaka došlo je i u segmentu naplate potraživanja - od 110 dana za naplatu u 2012. godini, prosječno razdoblje naplate potraživanja se na razini cjelokupnog segmenta skratilo na 107 u 2014. godini.
Promatrajući na razini zemlje, u 2014. godini, potraživanja se najbrže naplaćuju u kontinentalnoj Hrvatskoj (93 dana), slijedi primorska regija (102), dok se na naplatu najdulje čeka u Gradu Zagrebu (122 dana). S druge strane, skratio se i rok plaćanja obveza, odnosno povećala likvidnost.
Dok su se u 2012. godini obveze podmirivale u roku od 114 dana, taj se ciklus skratio za 9 dana te su se u 2014. godini obveze u prosjeku plaćale u roku od 105 dana. Poduzetnici iz Grada Zagreba i kontinentalnog dijela zemlje plaćaju brže, u roku od 99 dana, dok je u priobalnom dijelu taj ciklus dulji od prosječnog te iznosi 123 dana.
Pozitivne trendove u segmentu poduzetništva u promatranom trogodišnjem razdoblju prati i povećanje prosječne neto plaće. Ona je s 4.278 kn koliko je bila u 2012. godini narasla za 4,82% na 4.484 u 2014. godini. Dok je u Gradu Zagrebu prosječna neto plaća viša od prosjeka cijelog segmenta i iznosi 5.078 kn, nešto manje su plaće u kontinentalnom dijelu (4.035 kn) i primorskom (4.434 kn).
Nadzorni odbor Siemensa potvrdio je petogodišnje produljenje ugovora s predsjednikom i izvršnim direktorom Rolandom Buschom od 1. travnja 2025. Taj potez je znak potpore strategiji Siemensa kao vodeće tehnološke tvrtke, s trenutnim upravnim odborom na tri godine rekordnih financijskih rezultata i daljnjeg strateškog razvoja tvrtke.
Foxconn nije promijenio optimistične smjernice o prihodima u drugom tromjesečju nakon što se prodaja u ožujku oporavila, nakon oštrog pada u prva dva mjeseca 2024. Prihodi u prvom tromjesečju pali su 9,6 posto na godišnjoj razini na 1,3 trilijuna TWD (40,5 milijardi dolara).
Taiwan Semiconductor Manufacturing Company izvijestio je o rastu prihoda u prvom tromjesečju 2024. Rastu je pomogao porast prodaje u ožujku i velika potražnja za vrhunskim čipovima kompatibilnim s generativnim AI aplikacijama.
