Amazon Web Services u brutalnoj dominaciji cloud tržištem veći od IBM-a, Googlea i Microsoft zajedno

Amazon Web Services u brutalnoj dominaciji cloud tržištem veći od IBM-a, Googlea i Microsoft zajedno

Foto: Fotolia

Amazon se može pohvaliti da trenutno dominira na 38,1 milijardu američkih dolara vrijednom cloud tržištu i to je izniman zalog za budućnost. Jer, ona ipak leži u cloud uslugama i mogućnostima. Konkretnije, Amazon Web Services (AWS) ima nevjerojatnih 33,8 posto udjela na cloud tržištu, što je više nego sljedeća tri konkurenta kombinirano!

A nije riječ o nekim malim "igračima" već o Microsoftu, Googleu i IBM-u. Potonji je uložio 24 milijarde američkih dolara u cloud u posljednje tri godine. To im je donijelo primat po pitanju poslovnog dijela cloud tržišta. Microsoft je uložio u tom razdoblju desetak milijardi, a jedino je Google na jednoznamenkastom ulogu kad su milijarde u pitanju, ali i to neće dugo biti tako, već do kraja ovog kvartala bi trebali premašiti granicu od deset milijardi dolara.

Konkratno, ta tri najveća AWS-ova konkurenta imaju zajedno 30,8 posto tržišta. Alibaba drži pak peto mjesto s 2,4 posto i Oracle je na 1,7 posto. Stoga, kad se i oni pribroje, opet AWS ima više no direktna konkurencija.

Stručnjaci tvrde da su upravo strateška i pravovremena ulaganja ključna, ali ne samo zbog enormnih cifri već i činjenice da se ulagalo u podatkovne centre, koji omogućavaju plansko i nesmetano širenje diljem svijeta. Zbog toga slabije kompanije moraju surađivati ili jednostavno promijeniti strategiju, što dodatno otvara prostor ovim gigantima da se šire.

Barem dok kineske kompanije ne ojačaju u potpunosti, a to bi moglo biti jako brzo. Jer, Kina proživljava pravu ekspanziju na svim razinama, posebno onim tehnološkima, a to se tiče i javnog clouda. Prema istraživanju Forrestera, do 2020. godine će njegovi prihodi na "domaćem terenu" stići do 3,8 milijardi američkih dolara, dok su danas na 1,8 milijardi dolara.

Ali, treba znati i da su u ovim "kineskim" prognozama prisutni AWS i Microsoft, koji bi trebali biti pozicionirani odmah iza Alibabe. Zahvaljujući tamošnjoj restriktivnoj politici, Google nema pristupa i ostat će bez dijela kolača.

No zato su tu neki drugi pružatelji usluga, koji imaju itekako ozbiljne namjere. Pod time se misli na Tencent, koji bi mogao u slučaju ozbiljnijeg ulaska na cloud tržište napraviti ozbiljne probleme vodećoj trojci. Jer, Tencent je ogromna kompanija, vrijedna 206 milijardi dolara, što je više nego Alibabina 141 milijarda dolara vrijednosti.

Ostali na koje treba računati su ChinaC, DaoCloud, JD.com, MoPaaS, QingCloud, UCloud i UnitedStack. A ukupno ih je na listi Forrestera 299 i svima je cloud primarna platforma i glavni dio poslovne strategije u idućoj godini.

Što se cijelog svijeta tiče, cloud će do 2020. donositi prihode od 130 milijardi dolara. Kad se uračunaju apsolutno svi njegovi dijelovi. Javni cloud bi trebao imati u toj priči udio s oko 25 milijardi. A u ovoj godini ukupni cloud trebao bi biti na 55,1 milijardu dolara ukupne tržišne vrijednosti.

Još iz kategorije

Velika borba u HDZ-u – zbog Ubera

Velika borba u HDZ-u – zbog Ubera

21.06.2017. komentiraj

I dok s jedne strane u Uberu očekuju promjenu zakonske regulative vezane uz prijevoz putnika koji bi napokon u potpunosti dopustio vožnju njihovim partner vozačima u najjačoj stranci HDZ-u odvija se velika unutarnja borba zbog upravo takve zakonske regulative odnosno najavljenih promjena zakona, potvrđeno nam je iz nekoliko izvora iz samog HDZ-a.

Sedamdeset posto Hrvata smatra da siva ekonomija ograničava rast

Sedamdeset posto Hrvata smatra da siva ekonomija ograničava rast

21.06.2017. komentiraj

Većina Hrvata (87%) se slaže da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije, a njih 77% smatra da građani trebaju podržati njezina nastojanja, rezultati su ispitivanja javnog mnijenja o stavovima hrvatskih građana prema sivoj ekonomiji koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Ipsos.

EU kreće u obračun s problemom korištenja poreznih oaza za izbjegavanje plaćanja poreza

EU kreće u obračun s problemom korištenja poreznih oaza za izbjegavanje plaćanja poreza

21.06.2017. komentiraj

Europska unija više ne želi ostavljati nimalo prostora kompanijama da izbjegavaju plaćanje poreza korištenjem offshore rješenja (hrv., porezna oaza), koje im uvelike umanjuju izdavanja, ali i čine direktnu štetu za proračun zemalja u samoj Europskoj uniji. Upravo zato stiće novi paket regulativa i zakona koji će se boriti s ovim problemom.