Analitičari, znanstvenici, investitori i IT stručnjaci ovih dana dosta raspravljaju po stranim medijima o tome zašto ne trebamo puno očekivati od umjetne inteligencije. Mediji su puni naslova koji nam sugeriraju da smo umjetnoj inteligenciji dali previše prostora i „moći“.
Činjenica je kako je u startupove koji se bave umjetnom inteligencijom uloženo oko 680 milijuna dolara u 2015. godini, a 2011. ta brojka je iznosila „svega“ 145 milijuna dolara. Za 2016. godinu očekuje se kako će ulaganja doseći 1,2 milijarde dolara, što je 76 postotno povećanje u odnosu na 2015. godinu. Velike nade se polažu u umjetnu inteligenciju, no treba naglasiti kako postoje ograničenja.
Strojevi jednostavno ne mogu djelovati bez potpore od strane ljudi, a dan kada bi se to trebalo dogoditi možda nikada neće ni doći. Ljudski dodir je još uvijek potreban, pa se tako služba za korisnike oslanja još uvijek na ljude ili imamo miks umjetne inteligencije i ljudske komunikacije.
Također, ljudska intuicija je ta koja je nezamjenjiva. Umjetni strojevi kao što je Siri mogu obavljati zadatke koji se ponavljaju na duže vrijeme, no iskustvo ljudi je tu nezamjenjivo. Uglavnom, intuicija nije ono s čime se umjetna inteligencija može ponositi. Strojevi nisu u mogućnosti djelovati drugačije od onoga za što su programirani da rade i oni definitivno nisu učinkoviti da se prilagode nekoj novonastaloj (promjenjivoj) situaciji.
Tvrtke koje kombiniraju ljudsko znanje i umjetnu inteligenciju bit će uspješne na tržištu, a griješe one tvrtke koje misle kako će umjetna inteligencija zamijeniti ljude na njihovim radnim mjestima.
Ideje, kreativna rješenja, smjerovi - sve to daje čovjek. Sposobnost za stvaranje strojeva koji će oponašati ljudsko ponašanje i razmišljanje bit će veliki znanstveni uspjeh, ali čak i stručnjaci koji se bave umjetnom inteligencijom sumnjaju kako će se to ikada dogoditi.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
