„The world is changing much more rapidly than most people realize and creative output cannot keep up“ citat je poznatog profesora s Henley Business Schoola i pokretača prve virtualne poslove škole, Eddiea Obenga, gosta predavača ovogodišnjeg rujanskog izdanja Combis konferencije.
Danas se u Hrvatskoj, vjerojatno u nedostatku boljih (IT) vijesti, promjena i inovacija, pozitivni medijski prikaz IT industrije često svodi samo na start-upove. No, može li gospodarski rast, konkurentnost i inovativnost jedne države biti temeljena na start-up tvrtkama i jesu li start-up tvrtke pozitivna stvar hrvatskog IT-a?
Stvaranje start-up zajednice jest pozitivna vijest iz jednog vrlo bitnog razloga - daje nadu i na neki način omogućava slobodu djelovanja u globalnom svijetu, van granica neke regije ili nacionalnog političkog sustava. Start-up omogućava razvoj ideja i pokreće kreativnost, a prije svega i najvažnije - pri razvoju start-upa smiješ biti u krivu. U korporativnom svijetu druga je priča jer velike kompanije i njihovi financijski planovi ne dozvoljavaju da se krene u pogrešnom smjeru. Ukoliko pogriješiš - gubiš, premda se zna da je osnova svakog razvoja i ideje upravo učenje na greškama.
No, start-upovi ne bi smjeli biti glavna tema i smjer razvoja u malim ekonomija, pa generalno nisu ispravan put niti u hrvatskim okolnostima. Start-up za svoj razvoj treba financiranje tj. višak novca u ekonomiji. Posljedično, svaki start-up s potencijalom slijedi put novca, što znači da rizik, ali i nagrada pripada bogatim ekonomijama. Nakon toga korist za lokalnu ekonomiju vrlo brzo prestaje.
Drugo, start-up-ovi o kojima se puno priča u zadnje vrijeme uglavnom su softverski projekti. Što može biti jedinstveno za start-up u svijetu u kojem 12-godišnjaci programiraju komercijalno uspješne aplikacije, dostupne kroz AppStore? Naime, IT je osigurao jednake mogućnosti svima na svijetu, neovisno o tome gdje su se rodili i gdje rade. Tako da je vrlo teško postići jedinstvenost i neponovljivost. Biti konkurentniji od drugih vrlo je izazovno. Ili, ako se vratimo na izjavu s početka, vrlo vjerojatno postoji netko negdje, tko mnogo lakše prati promjene jer je rođen bliže (sadašnjem vremenu) brzih promjena.
Da me ne shvatite pogrešno, ne tvrdim da su start-upovi nepotrebni ili štetni. Dapače, oni imaju svoju svrhu i mjesto. Potiču disruptivne inovacije, drugačiji način razmišljanja i omogućuju eksperimentiranje koje u svijetu etabliranih korporacija nije moguće.
IT inovacija za lokalno gospodarstvo
IT revolucija je gotova i nema više potrebe raspravljati je li IT potreban, trebaju li nam start-upovi ili softverski projekti svih vrsta. Pobjeda je prisutna, a kapital je spreman pomno pratiti svaki novi razvoj unutar IT industrije. Vrijeme je za korak dalje, i to onaj koji lokalno može donijeti najviše koristi.
Na prvi pogled mogli bismo reći da je ovakav pristup uzaludna misija jer će inovacija, kao i start-up slijediti novac te da lokalno maksimiziranje koristi od istih nije moguće. Zato je bitno da ta inovacija, koliko god to teško bilo, bude vezana uz lokalno gospodarstvo i lokalne tvrtke.
IT mora biti inovativan i proizvoditi što veću vrijednost - a najveća vrijednost je u svakodnevnoj proizvodnoj primjeni. Tamo gdje IT nije primarno rješenje već pomaže stvaranju iznimnog proizvoda kojim se već bavi lokalna industrija. Tvornica prehrambenih proizvoda ili obrada stakla ipak će teže napustiti lokalnu ekonomiju nego start-up. Na taj se način stvara opipljiva nova vrijednost, stvaraju se nova radna mjesta, ne samo u IT-u već i u industriji primjene IT rješenja i dobiva se multiplikativni efekt. Stvara se konkurentn(ij)a industrija i izvoz koji toliko trebaju našoj izmučenoj ekonomiji. Tvrtka pokreće tvrtku - proizvod pokreće proizvod.
Manje populističkim rječnikom izrečeno, prelazimo u vrijeme u kojem je potrebna multidisciplinarnost IT-a i svijeta oko nas, a prije svega industrijske proizvodnje. Stoga je ključno pitanje kako IT može pomoći razvoju i inoviranju primarnog poslovanja neke tvrtke? Je li IT dovoljno inovativan? Što IT treba dodatno učiniti za druge industrije?
Make stuff era
IT je commodity. Slično kao što se dogodilo kod izuma električne energije ili plastike. S obzirom da znamo da je IT jako koristan, sada ga je potrebno integrirati u svaku poru društva. Sada je vrijeme za domišljatu primjenu i integraciju.
Zgodan primjer kako je cijelu ideju moguće razviti i implementirati u društvo od osnovne škole je tzv. Fab lab projekt. Neopterećeni ograničenjima, a opet prirodno uklopljeni u novo društvo brzih promjena, prema nekim znanstvenicima, djeca su najbolji inovatori. Fab lab je projekt koji omogućava da se za 20.000 dolara opremi mali laboratorij sa svim potrebnim uređajima za make stuff eru - od onih "običnih" poput lemilice, do 3D pisača, laserski navođenih rezača i CNC uređaja s tri osi, naravno sve zajedno uz prateće IT sustave i programsku podršku. Sa ciljem obrazovanja, ali i poticanja praktičnih inovacija za novo doba. Dakle, primarno više ne učimo djecu programirati, već stvarati rješenja.
Ili, za zemlju turizma i nogometa možda bliži primjer - primjena tehnologije pametnog upravljanja zgradama u hotelskoj industriji. IT tehnologija omogućava optimalno upravljanje svim aspektima potrošnje energije i vode. Ne samo kontrolu grijanja, ventilacije i hlađenja, kontrolu rasvjete i potrošnje vode već i grijanja vode, integracije s naprednim sustavima razmjene topline poput toplinskih pumpi ili alternativnih izvora električne energije (solarne ploče, mini vjetroelektrane i sl.), višestrukog korištenja topline itd. Kratkoročni cilj dostupne tehnologije su uštede od 20-30 posto, u cilju postizanja nulte bilance potrošnje energije. U industrijskoj proizvodnji uštede s dostupnom tehnologijom mogu biti i veće.
Slični primjeri postoje i u industrijskoj proizvodnji u optimizaciji proizvodnih procesa, ali još važnije, u stvaranju novih proizvoda. Poput putne prtljage s GPS lociranjem, Lego Mindstorms programabilnih robota od kockica, kuhinjskih žlica s integriranom vagom, odjeće s integriranim fitness ili zdravstvenim senzorima, ambalaže za hranu s integriranim podacima i indikatorom roka trajanja, cipela koje hodanjem pune baterije na mobitelu, kućnih termostata upravljanih mobitelom ili pelena koje na mobitel šalju informaciju da je potrebno presvući dijete (ovo nisam izmislio).
Naravno, najveća vrijednost leži u novim idejama i njihovoj integraciji. Industrija obično ima problem ili ideju, a IT rješenje. To dvoje potrebno je spojiti. I zato - programiranje je mrtvo (ili barem nedovoljno za značajne pomake, da ne budem grub jer se i sam bavim programiranjem), vrijeme je za izradu stvari!
* O autoru: Goran Car, CTO ComCloud i direktor Sektora sistemske integracije u Combisu
