Veliki korak naprijed, ali pravi pomaci tek predstoje

U veljači 2012, neposredno nakon SDP-ove izborne pobjede, u sjedištu Ministarstva uprave u Maksimirskoj cesti održan je vjerojatno najveći i najposjećeniji susret hrvatske informatičke industrije i državnih dužnosnika.

Velika gužva,  tout CRO IT  je tu, rijetko je tko izostao. Povod je bio najava i prikaz planova razvitka informatike u državnoj upravi. Ozračje izrazito optimistično, nakon izbornog trijumfa i obećavajućeg državničkog govora novog premijera, očekivao se odlučan zaokret od recesije prema rastu gospodarstva i stvaranje uljuđenije države, a na informatičkom planu prekid posta i narudžbi dosta za hrvatsku IT industriju.

Glavni protagonisti na su bili potpredsjednica nove vlade Milanka Opačić, ministar uprave Arsen Bauk i Darko Parić, pomoćnik ministra i čelni čovjek  Uprave za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave (prijašnji samostalni Centralni državni Ured za eHrvatsku pripojen je Ministarstvu),  kasnije prozvan „ vladinim digitalnim šampionom “.

Opačić najavljuje renesansu digitalizacije države  i u tom cilju osnivanje Povjerenstva za koordinaciju informatizacije državne administracije s nizom potkomisija zamišljenih da pruže konkretne odgovore o putevima i rješenjima digitalizacije državne uprave. Predviđeno je da Povjerenstvo bude sastavljeno od niza ministara i tako predstavlja svojevrsnu minivladu za informatiku koja  treba osigurati politički back-up digitalizaciji.

Parićeva eHrvatska se fokusira na tri megaprojekta - povezivanje do tada rascjepkana 243 državna registra uvađanjem interoperabilnost temeljena na  OIB sustavu i Governemet Service Bus  rješenju, i pripremu odgovarajućih zakonskih pretpostavki kao što je bilo donošenje Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, razvoj e-usluga za građane i tvrtke, odnosno pružanje mogućnosti infrastrukture povezanih registara  kao uslugu građanima i gospodarstvu, objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture javnih poduzeća u OiV-u s ciljem izgradnje dostupnijeg širokopojasnog interneta u cijeloj zemlji.

Danas, gotovo četiri godine kasnije, na kraju mandata potpredsjednica Opačić na nedavnoj Liderovoj konferenciji  Smart Government - Disruptivne inovacije kroz primjenu pametnih rješenja  kaže da je zadovoljna učinjenim. Gotovo pola hrvatske vlade predvođene premijerom Milanovićem sudjeluje je u radu ovog skupa. Predstavili su trenutno stanje, postignuća i daljnje planove na području digitalizacije javne uprave i pružanje online usluga građanima.

Bila je to svojevrsna inventura ostvarenog u ovom mandatu od trenutka kad je prije skoro četiri godine osnovano Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javne uprave. Detaljnije su predstavili ukupno 13 realiziranih projekata iako je spomenut i niz drugih koji su u tijeku ili pripremi. Pođimo redom, to su: e-Građani (internetska komunikacija države i građana koja trenutno pruža 24 e-usluge građanima, a broj korisnika je oko 190.000); Fiskalizacija (rješenje za praćenje gotovinskih transakcija koje je smanjilo poreznu evaziju, a  isto tako i troškove poreznog nadzora); COP (centralni obračun plaća i HR rješenje za 250.000 zaposlenika u 2.200 institucija u javnom sektoru); eJOPPD (izvještavanje o ukupnim primicima zaposlenika); e-Upisi (prijava i upis učenika u srednje škole); Portal otvorenih podataka (prikupljanje i distribucija otvorenih podataka javnog sektora kako bi se dodatnom obradom komercijalizirali); SocSkrb (informacijski sustav koji objedinjuje rad 80 centara socijalne skrbi u zemlji i koji opslužuju više od 300.000 korisnika); e-Prijava i e-Radna knjižica (online prijava u mirovinski sustav i praćenje radnog staža zaposlenika); e-Dozvola (sustav praćenja i izdavanja građevinskih dozvola), e-Naručivanje (online naručivanje pacijenta na sekundarne pretrage u zdravstvu); Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture javnih poduzeća (početkom 2014. započela integracija mreža sedam javnih tvrtki pod kapom OiV-a); te e-Spis (digitalno praćenje i upravljanje sudskim spisima i upravljanje sudovima).

U panel diskusiji ministri Lalovac, Mornar, Varga, Miljenić, Bauk, Mrsić, Mrak-Taritaš i Hajdaš-Dončić su, svaki iz svojeg resora, govorili o koristima i uštedama koje spomenuta rješenja unose u rad javne uprave i komunikaciju države s građanima, ali i problemima pri provođenju ovih zahtjevnih pothvata od kojih su neki sakupili i desetak godina od kad su započeti. Zajednička konstatacija  im je bila da najveće prepreka u implementaciji ovih projekata nije bila tehnologija već otpori i to od političkih do onih od strane   zaposlenika u javnoj upravi, a koju su oni odlučno i ustrajno prevladavali. Premijer Milanović se o tome slikovito izrazio:  "Četiri godine uporno smo pokušavali provesti u djelo filozofiju koja kaže - tamo gdje je žnjora, nema žnjore. Kompjuteri su i dalje žnjorom vezani za zid, a onda nekim čudnovatim putevima s cijelim svijetom i tamo gdje je ta žnjora, tamo nema - preko žnjore -“.

Izgleda da su ova nastojanja bila popraćena i povećanim financijskim ulaganjima. Iako o konkretnim pokazateljima na konferenciji nije bilo riječi, a i inače ti podaci nisu jasno i vidljivo raspoloživi, ima naznaka da se to događalo. Ukupni prihod informatičke industrije u zadnje dvije godine raste.  Jedan dio tog rasta može se objasniti probuđenim izvozom, ali jedan dio izgleda proizlazi iz povećane državne IT potrošnje. Na to upućuju podaci o javnim IT nabavkama  koja prati tvrtka Briefing  e-servisi, koji iz godine u godinu ukazuju na rast vrijednost sklopljenih ugovora države s informatičkim tvrtkama, a tome u prilog svjedoče i čelnici pojedinih IT poduzeća.

Sve ovo nedvojbeno govori da je u zadnjih gotovo četiri godine na polju digitalizacije državne uprave i pružanju online usluga za građane učinjen veliki korak naprijed. Ako je podatak da se pojedini projekti u državnoj opravi kao recimo centralni obračun plaća, e-spis i da ne spominjemo objedinjavanje gruntovnice i katastra  razvlačili i desetak godina, onda je zaista učinjeno  mnogo.

Međutim, o nekim bitnim područjima na konferenciji nisu dati odgovori. Izostao je aspekt   e-usluga države prema gospodarstvu te osvrt na projekte koji bi trebali pospješiti primjenu informatike i digitalizaciju procesa u gospodarstvu. Posebno se tu misli na e-račun. Što je u ovoj domeni učinjeno? Nije bilo ministara Marasa, Vrdoljaka i Jakovine da prikažu digitalna postignuća u vezi države i gospodarstva te naročito strategiju i poduzetim mjere industrijske politike vezanim uz IT industriju. Ovo pak vjerojatno izlazi iz činjenice da Uprava za eHrvatsku nije nadležna za IT industriju i da procesi digitalizacije države s jedne strane i novostvorene vrijednosti i broja radnih mjesta u hrvatskoj IT industrije, s druge strane tretiraju odvojeno kao da nisu neraskidivo povezana.

Jer država, zajedno s javnim poduzećima najveći je pojedinačni kupac,  regulator  i nositelj ekonomske politike, čime presudno utječe na dobrobit hrvatske informatičke industrije. Možda je i zbog toga na ovoj konferenciji bilo bitno manje čelnih ljudi IT poduzeća nego li je to bio slučaj na početku spomenutog skupa države i IT industrije održanog prije četiri godine.

Na konferenciji, nadalje nije bilo detaljnije riječi o konkretnom stupnju korištenja postojećih e-usluga i svladavanju prepreka  na strani potražnje (digital divide). Koliki je broj stvarnih korisnika, što je učinjeno na povećanju njihovog broja (promocija, edukacija, zakonska prisila)? Isto tako izostali su i konkretni odgovori na pitanje da li financijski benefiti realiziranih projekata opravdavaju troškove? Isto tako nije bilo riječi o ulozi domaće industrije u odnosu na informatičke tvrtke iz inozemstva te odnosa državnih (Apis IT, Fina, CARNet, SRCE) i privatnih IT tvrtke  u provedbi gore nabrojenih projekata.

* O autoru:  Boris Žitnik, analitičar domaćeg IT tržišta, Omniaconsulting