Velika škola GDPR-a - lekcija 9 - Integriranje privatnosti u dizajn procesa i IT sustava – Privacy by design

Velika škola GDPR-a - lekcija 9  - Integriranje privatnosti u dizajn procesa i IT sustava – Privacy by design

Foto: Fotolia

Učinkovito integriranje privatnosti u sve poslovne procese moguće je jedino podizanjem svijesti o značenju osobnih podataka, dobrobiti koje njihova obrada donosi pojedincu i društvu, ali i negativnom utjecaju koji neetička uporaba osobnih podataka može imati. Posve je jasno da će postupak integracije privatnosti u društvo trajati godinama. Organizacije koje upravljaju osobnim podacima u tom postupku moraju biti predvodnici. Ne samo zato što je to dobro za društvo, nego i zato što takav pristup očekuje i GDPR. Kako to izgleda?

DPIA u glavi

U prošloj smo lekciji opisali DPIA – procjenu utjecaja na zaštitu podataka. Intenzivna edukacija zaposlenika zaduženih za upravljanje, dizajn, uspostavu i održavanje poslovnih procesa pomoći će vam u prepoznavanju potrebe za zaštitom osobnih podataka u vašoj organizaciji. Privacy by design idealno je integrirati u sve procese koji mogu rezultirati promjenama u poslovnim procesima ili uvođenjem novih procesa. Tipična životna situacija izgledala bi otprilike ovako:

  1. Organizacija razmišlja o uvođenju nove usluge i kreira tim za procjenu izvedivosti. Ovaj se tim ne mora formalno tako zvati, niti mora biti stvoren isključivo s tim razlogom. U malim dinamičnim organizacijama bit će to razgovor par ključnih ljudi na kavi. U velikima će to biti formalni tim.
  2. Tim je uočio da bi usluga ostvarivala pristup osobnim podacima. U malim će se organizacijama ovo dogoditi samo ako su članovi tima svjesni posljedica korištenja osobnih podataka, dok će u velikim organizacijama dokumentirani proces procjene izvedivosti uključivati i obaveznu identifikaciju uključenosti osobnih podataka.
  3. Članovi tima će provesti DPIA u obimu proporcionalnom utjecaju koji bi narušavanje sigurnosti osobnih podataka u novoj usluzi moglo imati. Po potrebi, konzultirat će i druge stručnjake.
  4. Ocjena izvedivosti morat će se između ostaloga temeljiti i na procjeni izvedivosti adekvatne zaštite osobnih podataka u usluzi.
  5. Kod dizajna usluge, potrebno se voditi slijedećim načelima:
    1. ne prikupljati niti pristupati osobnim podacima koji nisu neophodni za pružanje usluge,
    2. ne pohranjivati osobne podatke kad to nije neophodno,
    3. pristup osobnim podacima omogućiti samo onim osobama i sustavima kojima je to stvarno potrebno, i to samo onim podacima koji im trebaju,
    4. razinu zaštite osobnih podataka uskladiti sa rezultatima DPIA,
    5. osigurati funkcionalnosti za provedbu prava ispitanika (pravo na zaborav, portabilnost, usklađenost obrade s danim privolama…).
    6. Navedena načela integrirati u sve faze dizajna. Ako se npr. radi o razvoju aplikacije, razvojni tim mora biti upoznat sa na ovim načelima i primjenjivati ih kod pisanja koda (npr, ne koristiti “select * from“ za pristup osobnim podacima). Timovi za razvoj aplikacija koje pristupaju osjetljivim podacima bi obavezno trebali biti educirani za sigurno kodiranje.
    7. Osigurati da se stvarni osobni podaci ne koriste u postupku razvoja i testiranja, a ako to nije moguće, adekvatno ih zaštiti od neovlaštenog pristupa.

Isti principi vrijede i za implementaciju bilo kakvih promjena u aplikacijama i procesima, no sve to pada u vodu ukoliko niste identificirali postojanje osobnih podataka i potrebu za njihovom zaštitom. To možete samo ukoliko u organizaciji postoji svijest o vrijednosti osobnih podataka.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

14.08.2017. komentiraj

Pametni satovi trebali su postati hit u 2015. godini jer pojavio se Apple Watch, dok su nosivi (eng., wearable) uređaji u globalu trebali s 2016. biti nešto potpuno normalno, nešto bez čega nitko ne može. No taj se “balon” nerealnih očekivanja raspuknuo vrlo brzo i realnost je razne proizvođače pogodila poput munje. Naravno, odmah su uslijedile crne prognoze, ali situacija ipak nije toliko loša, za neke.