Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Ljudska potreba za povezivanjem i izražavanjem vlastite osobnosti, u kombinaciji sa širenjem društvenih mreža i sve većom upotrebom pametnih telefona, rezultirala je rapidnim rastom broja korisnika društvenih mreža.
Velike globalne kompanije su relativno rano shvatile važnost prisutnosti na društvenim mrežama te su preusmjeravanjem svog budžeta i educiranjem marketinških i PR odjela, zahvatili velik broj korisnika. Najvažnija prednost takve pravodobne reakcije je stvaranje zajednice korisnika koji vole kompaniju ili njezin brend te su ih spremni promovirati potpuno besplatno. Jednako tako kompanije su bile spremne i na negativne komentare i kritike, ali su u njima vidjele priliku za unaprjeđenje svog rada ili njegovog proizvoda. 'Internet trolova' ili 'hejtera' će uvijek biti, no za kompaniju je važno da prihvati njihovo postojanje kao dijela društvenih mreža te da iskoristi njihove korisne prijedloge.
Istraživanje koje je 2013. godine provela kompanija Digital Safari pokazuje da 90% srpskih kompanija koristi društvene mreže, dok podatak iz istraživanja koje je provela agencija Ping Pong dvosmjerne komunikacije i Masmi agencija za istraživanje tržišta 2012. godine za hrvatsko tržište pokazuje da 88% kompanija koristi Facebook. Iako ove relevantne podatke, s obzirom na brzinu razvoja društvenih mreža, možemo smatrati i zastarjelima, oni jasno ukazuju da su kompanije na vrijeme prepoznale važnost društvenih mreža, i to ponajviše Facebook stranice.
Upravo Facebook prednjači kao društvena mreža koju kompanije najčešće koriste, i to iz više razloga. Kao jedna od prvih društvenih mreža skupila je velik broj korisnika, mnogi od njih koriste je već nekoliko godina i na jedan način je postala neizbježan dio svakodnevice. Izraz nekad korišten za elektronske medije tj. televiziju pomalo se uvriježio za ovu društvenu mrežu - 'ako nije na Facebooku nije se ni dogodilo!', na najbolji način pokazuje njezinu važnost.
Ipak, obje države prema ovim podacima pokazuju da briga o društvenim mrežama ostaje unutar kompanije. Točnije 74% kompanija na hrvatskom tržištu potvrđuje da društvene mreže vodi osoba iz kompanije dok 64,8% ispitanih kompanija na srpskom tržištu potvrđuje da ne angažira agencije niti podizvođače za nastup kompanije na društvenim mrežama. Ovaj trend polako će se mijenjati jer društvene mreže zahtijevaju od community managera da poznaju sve promjene i alate društvenih mreža jednako dobro kao PR i marketing strategije kompanije, te da su ujedno izrazito kreativni i spremni na komunikaciju s najzahtjevnijim korisnicima.
Hrvatsko i srpsko tržište svakako se razlikuje u broju stanovnika, pa samim time i potencijalnom broju korisnika, no to ne treba obeshrabriti kompanije. Na oba tržišta važnost je u interakciji s 'fanovima', slušanju i odgovaranju, ali i transparentnosti koju kompanije na taj način pokazuju. Tržište vrijedi onoliko koliko je kompanija spremna uložiti u njega!
Istraživanje na hrvatskom tržištu pokazalo je kako kompanije društvene mreže koriste zbog jednostavnije i brže komunikacije s klijentima, korisnicima i potrošačima (45%), kao i pronalazak novih poslovnih partnera (32%) te veće vidljivosti i boljeg pozicioniranja tvrtke/proizvoda/usluge (32%). Prema istraživanju, kompanije na srpskom tržištu prednost društvenih mreža ponajviše vide u promociji brenda (83,5%), upravljanju reputacijom (70,3%) te oglašavanju (62,6%).
Oba tržišta prepoznaju utjecaj i mogućnosti koje kvalitetno upravljanje društvenim mrežama donosi, ali ujedno i integraciju marketinga i PR-a u aktivnosti na društvenim mrežama. No tržišta se mijenjaju, kao i potrebe korisnika te u posljednje vrijeme druge društvene mreže poput Twittera i Instagrama bilježe sve veći broj korisnika.
Prema sada već zastarjelim podacima iz 2010. godine, Hrvatska je imala oko 6000 Twitter računa, a Srbija 21500. Za sigurnošću možemo reći da će ta brojka i nadalje rasti te da sve veći broj korisnika prepoznaje Twitter kao vrlo korisnu društvenu mrežu. No što je s poslovnim računima na Twitteru? Iako nemamo najnovije relevantne podatke za Srbiju, prema dostupnim informacijama za hrvatsko tržište pokazuju kako je svega 4300 poslovnih korisničkih računa aktivno iako ih ima 12.997.
Rast se predviđa ne samo za Twitter, već i za Instagram koji postaje najbrže rastuća društvena mreža. Prema predviđanjima kompanije Digital Safari koja je provela istraživanje o korištenju društvenim mreža u kompanijama, značajniji rast se predviđa za YouTube i Google+, dok Facebook ostaje najvažnija društvena mreža.
Kompanija, bilo u Hrvatskoj ili Srbiji ne preostaje ništa drugo do uskočiti u vlak društvenih mreža i pripremiti se na vožnju, koja će imati uspona i padova, no svakako donijeti puno više zadovoljstva za korisnike i samu kompaniju.
* O autoru: Krešimir Dominić, direktor planiranja i razvoja Abrakadabra integriranih komunikacija te partner u Ping Pong agenciji za komunikaciju na društvenim mrežama
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
