Utjecaj umjetne inteligencije osjetit će se i mnogo šire od samih radnih mjesta

Utjecaj umjetne inteligencije osjetit će se i mnogo šire od samih radnih mjesta

Foto: Pixabay

Umjetna inteligencija smjer je kojim su krenuli svi vodeći „igrači“ ICT industrije, što ne čudi jer uz napredak kojem svjedočimo, ona će donijeti cijeli niz prednosti svima koji će joj se prikloniti, prilagoditi se i implementirati je na adekvatan način.

Ali, postoje i brojne negativne stavke vezane uz AI, a nerijetko se pojavljuju zbog predrasuda, neznanja i neinformiranosti. Ipak, neke od njih imaju smisla i vrlo su realne, a tiču se gubitka radnih mjesta. Smatra se da će u narednih 30 godina otprilike 30 posto postojećih radnih mjesta jednostavno iščeznuti. Povijest nas je učila da u takvim slučajevima nastaju nova radna mjesta pa većih katastrofa za čovječanstvo nema, ali ovaj put AI sjeda na mjesto čovjeka i tu se stvaraju problemi.

Naravno, to nije jedini problem s kojim će se ljudi susresti. Iako je ozbiljan i najizgledniji. Onaj nešto filmskiji i podosta paranoičniji jest vezan uz emocije. S obzirom da će AI oponašati ljude, učiti od ljudi i prilagođavati im se, moguće je da će se ljudi za AI ujedno i vezati. Nešto slično vidjeli smo u filmovima kao nedavni "Her", ali viđali smo i u situacijama kao kad se pojavio Tamagochi, kad su se ljudi vezali uz nešto daleko primitinvije od AI.

Ukoliko dođe do ovakvog scenarija, bit će teško naći rješenja za situaciju jer emotivno vezivanje ipak zahtijeva nešto posebno. Ljudi koji se vežu nisu racionalni, s njima treba postupati oprezno i ako ih se ne odvuče "na pravu stranu" na vrijeme, mogu postati potpuno disfunkcionalni, depresivni, opasni po sebe, a možda i okolinu.

Stoga, otvara se pitanje postavljanja zakona i regulativa jer ne samo da su poslovi i ljudsko ponašanje dovedeni u pitanje, postavlja se i ono treće. Ako AI može oponašati emocije, izazvati da se vežemo za nju, može li i djelovati u ime ljudi, donositi odluke?

Na sve ovo treba pronaći odgovore jer tehnološki napredak moramo pratiti i mi ljudi, ipak za nas sve to jest namijenjeno, da nam olakša živote, a ne da nam ih oteža ili uništi...

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

14.08.2017. komentiraj

Pametni satovi trebali su postati hit u 2015. godini jer pojavio se Apple Watch, dok su nosivi (eng., wearable) uređaji u globalu trebali s 2016. biti nešto potpuno normalno, nešto bez čega nitko ne može. No taj se “balon” nerealnih očekivanja raspuknuo vrlo brzo i realnost je razne proizvođače pogodila poput munje. Naravno, odmah su uslijedile crne prognoze, ali situacija ipak nije toliko loša, za neke.