Oglašivači ne prezaju ni pred čim da bi došli do korisnika, ali problem nastaje kad im se omogućava platforma koja ne brine za postupke narušavanja privatnosti. Dapače, te platforme postaju suučesnici, kao Facebook u slučaju američke osiguravajuće kuće Admiral.
Naime, oni su dobili mogućnost špijuniranja profila mladih vozača, koji im dopuste pristup. Naravno, do dopuštenje je više nego dobro zamaskirano i to su znali Admiral, kao i Facebook. Samim time je osiguravajuća kuća imala uvid u sve aktivnosti pojedinog korisnika, što je zabrinjavajuće zadiranje u privatnost. Još je zabrinjavajuće da Facebook nije želio reagirati, očito svjestan da takvu ponudu može dobro naplatiti.
Isto tako, jasno je da će svi sad htjeti prijeći granicu, koju pokušavaju prijeći cijelo vrijeme, samo se nisu baš usudili biti predvodnici krda. A Facebook im je otvoreno to omogućio, barem u Sjedinjenim Američkim Državama. Europska unija takve aktivnosti kažnjava. Isprva upozori, a onda slijedi kazna i Facebook to zna, kao što znaju Google, Amazon, Twitter, Microsoft... Američke institucije sporo reagiraju, kao da ne vide što se događa njima pred očima.
Jasno da tehnologija napreduje do tih mjera da se polako nadgleda apsolutno svaki aspekt naših života, ali to ne znači da granice ne bi smjele postojati i da bi pojedina osoba morala postati sredstvo za zaradu, iako sama nema ništa od toga. Zato su sve glasnije ideje da se korištenje privatnih informacija počne naplaćivati određenim postotkom. Dakle, ako neka kompanije proda određeni broj proizvoda na određenoj lokaciji i određenoj ciljanoj skupini, svi oni koji pripadaju toj skupini trebali bi profitirati jer su omogućili prodaju proizvoda. Naravno, kako napraviti tako nešto, a da kompanije ne posluju s minusom?
Neke ideje idu u tom smjeru da se pet do deset posto raspodijeli na broj onih koji su omogućili prihode jer ipak su posrednici u obavljanju posla. Trenutno su samo nemoćni promatrači koje se iskorištava pod izlikom da su Facebook ili Google besplatni.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
