Energični borci za slobodu govora tvrde da je svaki oblik regulacije na Internetu cenzura i da se protiv toga treba boriti na sve moguće načine. Ali, dok tako nešto tvrde, kao da nisu svjesni da na Internetu borave i djeca, u sve većoj mjeri i na sve ozbiljniji način.
Umreženo je u modernom svijetu praktički sve, s Internetom stvari (IoT) to će i doslovno biti tako, što znači da svaki posao jest vezan uz Internet i djeca će od najranije dobi biti upoznavana sa svim čarima digitalnog doba. Naravno, u takvoj su situaciji lak plijen svim onim poremećenima koji ih žele zlostavljati ili iskorištavati ne samo u fizičkom već i financijskom smislu. I koliko god sloboda govora bila bitna, boriti se treba svim silama i za zaštitu djece.
Krajem prošle godine Europska unija otišla je u tom smjeru sa svojim General Data Protection Regulation (GDPR), koji predstavlja zbir raznih zakona i regulativa za kompanije koje posluju na području Europske unije i barataju podacima korisnika. Iako još nije izglasan i ne može biti na snazi prije ožujka 2018. godine, naišao je na revolt aktivista.
Jasno je da su zakonodavci u EU motivirani željom da zaštite privatnost svojih građana, ali moraju biti oprezni da pritom ne naštete drugim pravima, kao što je sloboda govora. Primjerice revolt je zbog dijela prijedloga u GDPR da sve osobe mlađe od 16 godina moraju imati odobrenje svojih roditelja ili skrbnika prije registracije na neku od društvenih mreža. Dok neki to pozdravljaju, kao uredništvo New York Timesa, europski aktivisti to smatraju nepotrebnim.
U situaciji gdje 92 posto tinejdžera starosti od 13 do 17 godina u Europskoj uniji svakodnevno surfa Webom, jasno je da se monsenzus mora postići. Možda je granica od 16 godina previsoka, nisu to više baš djeca, pa bi kompromis bio spustiti je na 13 godina. Teško je reći, ali dogovor će se morati postići, sloboda govora ne može značiti ugrožavanje nečije privatnosti ili sigurnosti.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.