Virtualna i proširena stvarnost budućnost je zabavne industrije, ali i drugih jer simulacija svega oko nas svakako se može pretočiti u ono virtualno i na taj način pomoći da se nešto savlada, da se nešto shvati i da se ljudi zabave. Sasvim sigurno će gejmerima sve to biti itekako interesantno, ali bitnije od svega jest da bi nas upravo napredak na ovom polju mogao učiniti pametnijima.
Točnije, stručnjaci tvrde da će proširena stvarnost (en., augmented reality - AR) biti ta koja utječe na našu svakodnevnicu po pitanju informiranosti. A da bi se njihove tvrdnje bolje objasnile, treba se pozvati na Mooreov zakon. Suosnivač Intela Gordon Moore još je davne 1965. godine izjavio da će se broj tranzistora na jednom čipu udvostručavati svake godine. Isto se može reći i za dostupnost informacija.
Svi svjedočimo promjenama, ali ih možda ne vidimo tako jasno. Prije deset godina Internet se nametao kao najlakši način informiranja, zato se i pojavila Wikipedija, kao i druga "odredišta" specijalizirana za pružanje informacija na apsolutno svaku temu. Potom su stigli sve lakši laptopi, da bi revolucija nastala s pametnim telefonima i danas uz nekoliko glasovnih naredbi našem mobitelu dobijemo doslovno na dlanu što nas zanima.
U sve to može se "ubaciti" AR, koja će nam doslovno pred očima pružati jedinstveno iskustvo. Zanima vas nešto o Drugom svjetskom ratu? U sekundi se možete naći na bojnom polju i vidjet "iz prve ruke" sve što se zbivalo uz dodatnu pomoć naratora. Želite vidjeti vrhove planina? U sekundi se možete naći na njima.
Mogućnosti se čine beskrajnima i to itekako budi euforiju kod svih koje oduševljavaju napredak tehnologije pomiješan s edukacijom, informiranjem, napretkom u apsolutno svakom obliku. Stoga, nadajmo se da će sve ovo o čemu se priča za prognozirane tri godine uistinu biti dio naše svakodnevnice kao što su računala ili pametni telefoni.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
Zamislite sastanak koji se ovih mjeseci ponavlja u sve više hrvatskih tvrtki. Marketinški tim srednje velike tvrtke predstavlja upravi novu kampanju. Video traje devedeset sekundi. U njemu se predsjednik uprave obraća kupcima na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izgovor je besprijekoran, pokreti usana usklađeni, ton uvjerljiv. Uprava je oduševljena. Snimanje je trajalo dvadesetak minuta, a prijevod i sinkronizacija stajali su gotovo ništa. Predsjednik uprave, dakako, ne govori talijanski. Njegov glas i pokrete usana generirao je AI alat.
Nerevidirani konsolidirani rezultati Hrvatskog Telekoma za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju nastavak umjerenog rasta prihoda, uz nešto brži rast prilagođene operativne dobiti i dvoznamenkasto povećanje neto dobiti. Istodobno je ubrzan investicijski ciklus, dok se na novčanom toku vidi veći pritisak zaliha, potraživanja, dinamike plaćanja dobavljačima i ulaganja.
