Od Volkswagena do Volksclouda

Za sve one poput mene, koje muče englesko-hrvatski prijevodi IT termina, naslov (za promjenu) sugerira jednu „narodnu“ njemačko-hrvatsku varijantu koja označava javni oblak. Naravno, riječ je o državnom odnosno Government Cloudu ili skraćeno G-Cloudu.

Nakon Ukrajine i Amsterdama, red je posvetiti nešto vremena i Hrvatskoj, bez obzira na sve one koji misle da IT tvrtke treba hitno preseliti van granica Lijepe naše. A za ljepšu perspektivu na naše malo IT tržište, ostat ćemo među oblacima... kad ih već proizvodimo. Za razliku od tema uobičajenog poslovanja po Europi i telekomunikacijskim operaterima, za odmor od putovanja, nekoliko ideja o hrvatskom G-Cloudu i zašto bi to moglo biti korisno.

U zadnje vrijeme se o G-Cloudu i kod nas, istina sramežljivo, priča. Iako do sada nisam vidio nikakav ozbiljniji koncept. Kako ne bismo upali u klasičnu hrvatsku zamku međusobnog pokazivanja prstom i kukanja nad sudbinom bez konkretne akcije za ispravljanjem situacije, u nastavku nekoliko ideja o postizanju pozitivnog poslovnog slučaja, strategiji razvoja, razvoju izvoza, upošljavanju neiskorištenih resursa i sl.

Za početak, da riješimo najvažniji dio oko isplativosti. U svjetlu jednogodišnjih budžeta bitno je da postoji vrlo egzaktna ušteda u kratkom roku, jer dugoročne i/ili indirektne prednosti i koristi obično budu zanemarene ako ovaj osnovni preduvjet nije zadovoljen. Koliko je jednostavno postići uštede G-Cloudom, pokazuju sljedeća dva mala primjera. Kako Cloud donosi uštede kroz ekonomiju veličine, dodavanjem korisnika prednosti samo rastu. Naravno, sve ovo vrijedi uz pravilnu implementaciju G-Clouda.

Primjer 1: u Hrvatskoj postoje 282 (dvjestoosamdesetdvije) agencije (instituta, zavoda, fondova...). Recimo da 75 posto može preseliti svoj IT u državni Cloud. I da tih 75 posto ima u prosjeku svega četiri servera (Active Directory, mail, file i neka poslovna aplikacija). To je otprilike 850 servera koji na tri godine s održavanjem i OS licencama koštaju cca. 17 milijuna kuna. Bez troškova sistem sale, struje, klime, backupa, antivirusa i sl. Uvažavajući moguće optimizacije, odgovarajući virtualni server iz Clouda košta cca. 350 kuna mjesečno. Ili cca. 10 milijuna kuna na tri godine. Ušteda: 40 posto.

Primjer 2: u Hrvatskoj ima 178 poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju, pa otprilike još toliko poduzeća za odvoz otpada, distribuciju plina pa još pokoje za upravljanje gradskim grobljima.... Sva koriste više-manje iste poslovne funkcije u smislu IT-a. Recimo da ima 550 tvrtki u prosjeku s minimalno 10 servera. Slična računica o trogodišnjem trošku servera s održavanjem kao u primjeru 1. daje trošak od 110 milijuna kuna. Recimo da Cloud server mora biti boljih performansi nego u primjeru 1. i da mu je mjesečni trošak 450 kuna te da objedinjavanje infrastrukture daje samo 10 posto mogućnosti optimizacije resursa. Trošak na tri godine je 80 milijuna kuna ili ušteda od otprilike 30 posto.

Naravno, navedeni su vrlo grubi primjeri, ali garantiram da su ostvarivi. Realno je moguća i znatno veća optimizacija troškova. Na primjer, uključivanjem efekta cijene kvadratnog metra prostora podatkovnog centra te optimizacije troškova kroz smještaj objedinjenog podatkovnog centra na jeftiniji prostor, u gospodarski manje razvijenim područjima, moguće unutar vojnih objekata, uz korištenje postojećeg osiguranja, naprednih tehnologija hlađenja poput banke leda i sl. Optimizaciju troškova donijela bi i objedinjena nabava većih količina hardvera, softvera, ICT usluga, električne energije i sl. Dodatne prednosti dobile bi se još kroz optimizirane i konsolidirane desktop i serverske platforme,  korištenje application storea za optimalnu potrošnju licenci, podizanje kvalitete i fokusa ICT stručnjaka itd.

Postoje i dodatne prednosti. G-Cloud može biti državna firma ili zajedničko ulaganje s fondovima ili ICT industrijom. Samim time, G-Cloud može u srednjem roku ostvarivati prihode izvan države i dugoročno postati profitabilan te besplatan za državu kroz komercijalni najam Datacenter prostora i Cloud servisa ili pružanje usluga za gradove, lokalnu samoupravu, komercijalne tvrtke ili kroz B2B s dobavljačima za državu. Postigla bi se i veća sigurnost podataka te jednostavno povezivanje sustava i razmjena podataka kroz centralizaciju baza podataka i registara te standardizaciju sučelja za razmjenu i posljedično, lakši razvoj aplikacija na takvim, konsolidiranim podacima.

I na kraju, sva ta infrastruktura i podaci mogu se ponuditi za razvoj SaaS rješenja odnosno softverskim tvrtkama po 'revenue share' modelu. Osim što je potencijalni softver za državnu upravu u startu smješten u Cloud i jeftiniji, stvara se pretpostavka za lakši izvoz takvog softvera.

Uz nešto dodatnog vremena i truda, siguran sam da iza ovoga stoji iznimno privlačan financijski projekt za državu. Zbog toga danas neki oblik G-Clouda postoji u svim razvijenim ekonomijama, ali i u zemljama poput Albanije ili Grčke. Za primjer, UK strategija G-Clouda oblikovana je na način da odgovara kako:

-          postići velike, unakrsne institucijske ekonomije razmjera na državnom nivou;

-          isporučiti fleksibilan ICT sustav, koji može odgovoriti na sve zahtjeve u cilju podrške vladinim politikama i strategiji;

-          iskoristiti nove tehnologije kako bi se omogućile brže poslovne promjene i prednosti te smanjenje troškova;

-          postići ciljeve očuvanja i održivosti okoliša;

-          omogućiti javnu nabavu koja potiče dinamično i napredno tržište dobavljača i podržava nastajanje i ponudu novih rješenja.

Samu priču oko G-Clouda treba shvatiti puno šire jer isti koncept je primjenjiv na nivou lokalne uprave, komunalnih poduzeća ili zapravo bilo koje (hrvatske/regionalne) industrije koja je spremna surađivati i tako podići svoju ukupnu konkurentnost na EU tržištu. Ono što je najbolje, sve zajedno može se financirati EU fondovima.

Na kraju, da se vratimo na narodni oblak. G-Cloud nije samo objedinjeni datacentar ili jedinstveni hipervizor. G-Cloud osim što smanjuje troškove državnog ICT-a, mora služiti poticanju lokalne ICT ekonomije i inovacija te povećanju izvoza, dok istovremeno omogućuje bolju uslugu krajnjem korisniku državnih institucija. Zato je G-Cloud zapravo nacionalni ili narodni oblak, i kao takvog ga treba izgraditi.

* O autoru: Goran Car, CTO ComCloud i direktor Sektora sistemske integracije u Combisu