Nove visine, nove mogućnosti - Dronefest 2017

Nove visine, nove mogućnosti -  Dronefest 2017

Jesmo li postigli napredak u zadnjih godinu dana po pitanju prepoznatljivosti i prepoznatog potencijala uporabe bespilotnih letjelica? Kakva je perspektiva industrije bespilotnih zrakoplova? Znamo li dovoljno o mogućnostima primjene u poljoprivredi? Kakva su iskustva tvrtki iz regije? To su samo neke teme na koje tražimo odgovore na ovogodišnjoj Dronefest 2017 konferenciji.

Industrija se mijenja velikom brzinom i već su vidljive i prve posljedice. Na primjer Francuski Parrot koji je otpustio trećinu zaposlenih u drone segmentu kao posljedicu nemogućnosti konkuriranja s kineskim proizvođačima, a posebno sa DJI-em čije cijene dronova su pale za 70 posto u samo godinu dana.

Slična situacija je i s američkim proizvođačem 3DR, koji je prebacio svoj fokus na razvoj aplikativnih rješenja za bespilotne letjelice dok njihova letjelica 3DR Solo sada postaje 3DR Drone, samo dio cjelokupnog rješenja.

Značajne investicije američkog Intela u kineskog proizvođača dronova Yuneec te njemačkog proizvođača dronova Ascending Technologies, donijele su prve investicije iz drugih industrijskih segmenta s obzirom na to da su se do sada kupovale i spajale isključivo tvrtke unutar drone sektora.

Ponudom vlastite razvojne platforme za dronove Intel® Aero, ta tvrtka želi proširiti partnerski potencijal i otvoriti put nekim novim scenarijima s obzirom na to da njihovo računalo ugrađeno na bespilotnu letjelicu omogućava cijeli niz novih scenarija zahvaljujući obradi podataka u realnom vremenu.

Vidljivo je da u svijetu sve više korisnika prelazi iz faze istraživanja i testiranja u fazu implementacije, dok se kod nas pojavljuju i prvi natječaji kojima se kupuju bespilotne letjelice za specifične namjene, što je dobar znak da su prepoznate mogućnosti istih. Ono što nam predstoji je omogućiti jednostavnu primjenu bespilotnih letjelica jer, još uvijek, bez obzira na pristupačnu cijenu, značajan broj korisnika nema cjelokupnu sliku o potrebnim koracima za uključivanje bespilotnih letjelica u operativnu primjenu. Na ovogodišnjoj konferenciji otvoreno ćemo razgovarati o izazovima koje potencijalni korisnici imaju prilikom uključivanja dronova u svakodnevni operativni rad te koja su njihova očekivanja od budućih komercijalnih rješenja za bespilotne letjelice. Regulatorni blok će pokazati što se sve dogodilo u zadnjih godinu dana po pitanju pravilnika koji definiraju korištenje bespilotnih letjelica, a sama brojka od 313 ovlaštenih operatora bespilotnih letjelica početkom 2017. pokazuje da je broj narastao za 177 novih operatora.

Porastom broja dronova pojavljuje se potreba za njihovu detekciju i onesposobljavanje tako da ćemo na ovogodišnjoj konferenciji i tom području posvetiti nekoliko predavanja. Pripremili smo jedan tematski blok predavanja vezan uz primjenu bespilotnih letjelica u poljoprivredi gdje će svi zainteresirani iz prve ruke vidjeti mogućnosti primjene kako od domaćih tvrtki tako i iz naše bliže regije. Poljoprivredni blok predavanja pripremamo s našim partnerom Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

Na ovogodišnjoj Dronefest 2017 konferenciji sudjeluju i predstavnici Ministarstva mora prometa i infrastrukture, MUP-a RH, Agronomskog fakulteta Zagreb, HROTE-a, Državne geodetske uprave, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Snimanje.hr, Royal Military Academy of Belgium, KapetAIR, Drone Racing Teama Croatia, Geodetskog fakulteta te , zastupnik u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Davor Škrlec mnogi drugi.

Osigurajte na vrijeme svoje mjesto na najvećoj poslovno tehnološkoj konferenciji o bespilotnih zrakoplovima u regiji, Dronefest 2017 30. i 31.03.2017.  http://dronefest.in2.hr/

Želim vam siguran let!

 

TIHOMIR ŠAŠIĆ
Voditelj programa, Poslovna rješenja s bespilotnim letjelicama
Program manager, Unmanned Aerial Vehicles

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

14.08.2017. komentiraj

Pametni satovi trebali su postati hit u 2015. godini jer pojavio se Apple Watch, dok su nosivi (eng., wearable) uređaji u globalu trebali s 2016. biti nešto potpuno normalno, nešto bez čega nitko ne može. No taj se “balon” nerealnih očekivanja raspuknuo vrlo brzo i realnost je razne proizvođače pogodila poput munje. Naravno, odmah su uslijedile crne prognoze, ali situacija ipak nije toliko loša, za neke.