U posljednjih nekoliko godina nosivi (eng., wearable) uređaji su doživjeli potpunu transformaciju i od estetskih tech dodataka postali iznimno korisni i potrebni u svakodnevnici. To im je i donijelo bolje rezultate na tržištu, no ne i onakve kakvi su bili zacrtani u jeku silnih najava o dolasku pravog plimnog vala promjena. Ipak, možda sljedeća transformacija donese toliko željenih nekoliko koraka naprijed za ovu industriju.
Naime, iako prognoze tvrde da će do wearable tržište do 2018. godine vrijediti 40 milijardi američkih dolara, a do 2023. čak sto milijardi dolara, do svih tih brojki treba nekako i doći. Jer, svi se sjećamo 2010. ili 2011. s prognozama o prodaji tableta kroz narednih pet godina. Ne treba ponavljati da su prognoze promašile, i to debelo. Dakle, za ovakav optimizam treba podloga i nju se vidi u tome što će uređaji biti tanji, lakši, kompatibilniji s drugim uređajima, ugodniji oku, s baterijama dužeg vijeka trajanja...
I ne samo to, tehnologija vezana uz senzore toliko napreduje da u bližoj budućnosti možemo doći do situacije u kojoj će zamijetiti porast zagađenja u zraku ili opasnost od određenih plinova. Primjerice, zamislite da vam plin u kući pušta, a vi to ne možete osjetiti sami, no tu je wearable narukvica ili sati koji nosite na ruci, a zamjećuje i najsitnije detalje pa i taj koji vam spašava život.
Sve to je uistinu lijepo i krasno no ono što kaska jesu cijene. Ovi uređaji su preskupi i to ne treba gurati pod tepih. Pametni satovi koštaju i dvostruko više od uglednih brendova tradicionalnih satova, a baterija im traje jedva jedan dan i na ruci se toliko zagrijavaju da uistinu smetaju. Pametne narukvice nešto su jeftinije, ali ne koliko bi trebale i malo je ipak smiješno da nešto što služi ponajviše rekreativcima košta tisuću ili više kuna. A na te detalje se pokušavaju ne obazirati proizvođači iako su svjesni da su pretjerane cijene i srozale tržište tableta. Prvenstveno jer imaju nešto zajedničko s wearable uređajima - nisu prijekopotrebni.
Stoga, iako će svakako wearable uređaji u bližoj budućnosti biti čudesniji nego što su sad, da bi se ispunile sve željene prognoze, treba napraviti više i po pitanju pristupačnosti...
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
