Od kada sam odlučio pisati samo pozitivne kolumne, datumi su im se nekako prorijedili i počeli poklapati s datumima projekata na kojima radimo u inozemstvu, na tzv. zapadu. Siromašnim poznavanjem stranih jezika za koje je djelomično kriv i hrvatski obrazovni sustav (ne doduše današnji, ali nije se puno promjenilo) i činjenicom da je u mom konzultantskom poslu jezik osnovno sredstvo za rad, ograničen sam na izvoz usluga u zemlje engleskog govornog područja.
Zato je u fokusu profesionalnog djelovanja naše tvrtke do sada bilo tržite SAD-a i Velike Britanije gdje smo odradili nekoliko vrlo zanimljivih projekata za još zanimljivije klijente. Rad za norveškog klijenta predstavlja neko novo iskustvo koje je vrijedno podijeliti s hrvatskom javnošću.
Nemaju naftu - imaju pamet
Zahvaljujući pronalasku nafte, Norveška je u svega nekoliko desetljeća postala jedna od najbogatijih i najskupljih zemalja svijeta. Stiče se dojam da Norveška raspolaže velikim naftnim rezervama no to zapravo nije točno. Norvežani su zaključili da će se svijet okrenuti drugim izvorima energije, te da svoju trenutnu poziciju moraju brzo iskoristiti. Zato su odlučili do 2030 godine izvaditi i prodati svu svoju naftu.
Novac od nafte ulaže se uglavnom u znanost i razvoj alternativnih ekološki prihvatljivih energenata. Ulaže se naravno i u razvoj tehnologija za vađenje nafte jer svu tu naftu treba izvaditi do 2030. To je utrka s vremenom - jedinim čega Norveška nema. Nema ga ni Hrvatska, ali si ne možemo pomoći.
Obzirom da Norveška ima novaca čini ono što bi trebali svi. Kupuje vrijeme. Norvežani su shvatili da je cijena kupljenog znanja neusporedivo manja od cijene izgubljenog vremena. Naravno. Kad bi svi sve sami radili od početka, čovječanstvo bi i dalje bilo u kamenom dobu.
Kako to sve znam? Prvi put kad smo posjetili klijenta poslao su nas u muzej nafte. Rečeno nam je da Norveška živi od nafte i da to moramo razumjeti ako želimo raditi za njih.
Nema okolišanja u razvijenim zemljama - zato i jesu razvijene.
Prvi posao dogovorili smo nakon preporuke prijatelja (hvala Nikola) koji je već radio u Norveškoj (sales cycle 7 dana - uglavnom utrošena na izradu ponude). Više je to bilo upoznavanje nego pravi projekt, no kad se klijent uvjerio da su mu naša znanja stvarno potrebna, ponudili smo odraditi malo veći projekt (sales cycle, opet 7 dana) radi kojeg sam ja sada tu gdje jesam, a vi čitate to što čitate.
Prvi dan novoga projekta klijent je zamolio za pomoć u pronalaženju hrvatskih firmi koje bi nam se mogle priključiti. Outsourcanje IT developmenta u Indiju se pokazalo lošim, pa se Hrvatska kao nova članica EU čini pravim zgoditkom. Sada već razgovaramo s novim potencijalnim dobavljačem kojem će također ovo biti prvi izlet na norveško tržište, a ja sam tu tek treći dan J. Od toga su prva dva bili subota i nedjelja!
Cijena rada
U Norveškoj se znanje cijeni i može se zaraditi više nego u većini drugih zemalja uključujući Ameriku i Veliku Britaniju. Naravno, ako se nešto outsourca u Hrvatsku, onda se očekuje da cijena bude primjerena Hrvatskoj, no ako se radi u Norveškoj onda je ta cijena primjerena ovdašnjim cijenama. Očekuje se, i pruža se apsolutna poslovna korektnost. Nitko ne želi znati zašto se nešto ne može, nego isključivo kako se to može napraviti.
Ako slučajno odlučite preseliti u Norvešku, ne brinite. Sve što trebate kao hrvatski državljan učiniti je ukucati u browser www.udi.no i slijediti upute. Norveška je jedna od rijetkih razvijenih zemalja EU koja nije uvela zabranu za useljavanje radnika iz Hrvatske.
Jezik? Norvežani se engleskim služe jednako kao i vlastitim jezikom.
