Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Što je „obećanje“? To je neka vrsta „ugovora“ kojim se netko obvezuje nešto učiniti. To može biti neka najava, neki plan, strateški dokument, odluka ili program rada. Javna obećanja najčešće daju političari, naročito su česta u vrijeme izbornih kampanja. To su predizborna obećanja. Nismo provodili anketu, no kad bismo pitali hrvatske građane da li političari ispunjavaju takva obećanja, vjerujemo da bi postotak odgovora „DA“ bio manji od 5%.
Tako se naše stanje svijesti razvilo na način, da se nitko uopće više ne osvrće na dana obećanja, odnosno na njihovo ispunjavanje. Eventualno opet u predizborno vrijeme opozicija propituje poziciju o tome, no građane to uopće ne zanima, budući da neispunjavanje obećanja smatraju normalnim stanjem stvari. Nažalost, to se pretvorilo u spiralu u kojoj se političare potiče u davanju lažnih obećanja, predizbornih i inih. Tko je u tome uvjerljiviji, taj dobiva izbore.
Da je ovo istina, možemo dokazati samo jednim primjerom Strategije »Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeću«, koju je donijela Vlada RH 16.5.2002. Autor ovih redaka je (naivno) sudjelovao sa skromnim doprinosom o e-Zdravstvu. Zašto „naivno“? Zato jer sam mislio da će se neke od temeljnih postavki realizirati barem u 5-10 godina. Kad sada pogledam ovo što jasno i glasno stoji u toj Strategiji:
„Kompetentna središnja služba pri Ministarstvu zdravstva, HZZO-u ili nekoj od institucija javnog zdravstva, trebala bi pružati potporu zdravstvenim ustanovama prilikom izbora i uvođenja institucijskih informacijskih sustava u odabiru standardnog softvera, normiranju postupaka i organizaciji rada, te izgradnji sustava na državnoj razini.“
vidim da se nakon više od 10 godina to još uvijek u raspravi u nekom od povjerenstava zdravstvenih vlasti. Vrlo je vjerojatno da su neki od planova iz Strategije i realizirani, no nigdje nema sustavnog praćenja, što je od tog obećanja ispunjeno. Tako se stvara opći dojam, nitko ne brine ispunjavaju li se dana obećanja (planovi, odluke, najave, ...).
Upravo to želimo potaknuti s NLO konceptom: na www.ictbusiness.info sustavno bilježiti i pratiti ispunjenje obećanja, upravo obećanja, koja se odnose na ICT. Želimo da političari više ne daju obećanja nepodnošljivom lakoćom, kao do sada, znajući da zapravo nikoga ne zanima njihovo ispunjenje. Svijest o obećanju traje 2-3 dana dok novine ne odu u reciklažu ili web stranica ne postane zastarjela i više joj nitko ne pristupa. Uspostavit ćemo sustav u kojem se bilježe obećanja u svezi ICT-a, te pratiti njihovo ispunjenje. To mogu biti pojedinačne najave, ali i dijelovi strateških i drugih dokumenata s planovima aktivnosti vezanim uz ICT.
Kako funkcionira NLO - NEPODNOŠLJIVA LAKOĆA OBEĆAVANJA? To možete najbolje vidjeti na primjeru koji smo stavili na web servis www.PromiseLocker.com: za obećanja koja je dao g. Darko Parić, glavna osoba za informatizaciju javnog sektora u RH - http://www.promiselocker.com/search?q=paric . Naravno, cijeli rad Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora se treba razvrstati u dijelove i onda pratiti ispunjavanje ciljeva (obećanja!) koji su se postavili. Pojedina područja u radu Povjerenstva su pokrivena Radnim skupinama, koja imaju određene zadaće, možemo ih smatrati „obećanjima“ vodstva Povjerenstva. Kao primjer možemo uzeti zanimljivu Radnu skupina za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi, koja je osnovana 28.3.2013. O njoj nismo našli nikakvih dokumenata na webu, a odjednom se 2.7.2014. uspostavlja “Pilot projekt otvorenog koda“, bez spominjanja istoimene Radne skupine. Za pilot je zaduženo Ministarstvo zaštite okoliša (!), na čijim web stranicama nema niti spomena ovoga pilot projekta? Kroz NLO ćemo striktno pratimo i to „obećanje“ po predmetnoj Odluci, klik OVDJE za uvid u praćenje.
Važno je znati načelo djelovanja NLO-a: ne vrednuje se svrhovitost obećanja niti kvaliteta ispunjenja, jer za to treba dubinska ekspertiza, koju nije moguće prikupiti na jednom mjestu za različita ICT područja. Samo se bilježe dana ICT-obećanja, te prati njihovo ispunjenje, ni više ni manje od toga. Uredništvo www.ictbusiness.info naravno ne može samo doći do svih obećanja. Zato očekujemo da se na crowdsourcing osnovi u ovo uključe naši čitatelji. Sami pogledajte zapisana obećanja na http://www.promiselocker.com/search?q=hrvatska , registrirajte se i komentirajte postojeća ili dodajte nova obećanja za koja znate da su važna za ICT. Ako želite, možete umjesto direktnog bilježenja u www.promiselocker.com obećanje i praćenje javiti na [email protected] .
Svakog tjedna ćemo objavljivati NLO kolumnu s novim obećanjima iz ICT područja i praćenjem starih, te povratnim informacijama „obećavatelja“ o tome, da su neko obećanje ispunili ili koji su razlozi zašto to nisu uspjeli. Nadamo se da ćemo ovime barem malo doprinijeti uspjehu našeg ICT-communityja - kako na strani ponude, tako i na strani potražnje. U slikama nekoliko linkova na do sada zabilježene primjere ICT obećanja:
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
