- Ako želiš biti sit danas, ulovi ribu.
- Ako želiš biti sit cijele godine, obradi polje.
- Ako pak želiš biti sit cijeli život, obrazuj se!
Ako je suditi po odnosu društva prema obrazovnom sustavu u nas, izgleda da baš ne uvažavamo ovu staru kinesku izreku. Ipak postoje napori da se to popravi, na primjer entuzijastičnim radom na novom obrazovnom Kurikulumu. O tome sam u prethodnoj kolumni pisao povodom prvog eksplicitnog uključivanja discipline „inovacija“ u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
Inovaciju moramo „upregnuti“ u napredak Republike Hrvatske. To trebaju promovirati i omogućiti oni koji donose odluke i zato ih treba inovacijski obrazovati. Zato nam osim srednjoškolskog, pa i visokoškolskog obrazovanja o inovaciji trebaju i druge razine, one koje će dati brze rezultate. Edukaciju za inovaciju treba provoditi cjelovito. Razine, odnosno obrazovne faze u tom gotovo cjeloživotnom ciklusu su:
- Rana edukacija usmjerena na razvoj i deblokiranje dječje kreativnosti, ali i poduku suradnji i ustrajnosti u ostvarenju ideja;
- Obvezno (srednjo)školsko inovacijsko obrazovanje koje uključuje osnovno razumijevanje svrhe i radnog tijeka inovacije („workflow“) kroz međupredmetnu poduku; to znači uključivanje u različite školske predmete, na primjer pojašnjavanje kako se dolazilo do velikih otkrića u kemiji i fizici;
- Visokoškolsko podučavanje inovacije kao posebnog predmeta (izborni na svim studijima, obvezni, pa čak i glavni - „major“ - na studijima vezanim uz tehnologiju i gospodarstvo, kao i cjeloviti inovacijski studiji); ishod studiranja mora biti mogućnost da diplomanti sudjeluju, a kasnije i vode inovacijski proces u organizacijama gdje će raditi; studente svakako treba osposobiti i za inovativnost u osobnom poduzetništvu;
- Cjeloživotno obrazovanje menadžera i drugih „inovacijskih praktičara“ u različitim sektorima, s naročitom pažnjom na vođenje ustanova u javnom sektoru; ovo je obrazovanje ključno za kratkoročne učinke i zato treba postati obvezno, usporedivo sa sadašnjim obrazovanjem za upravljanje kvalitetom;
- Vrhunsko obrazovanje inovacijskih profesionalaca: voditelja R&D odjela, inovacijskih promotora i menadžera inovacijskih procesa, te inovacijskih konzultanata i edukatora.
Osmišljeni program inovacijske edukacije svih razina treba biti prvenstveno državna briga, kroz Ministarstvo obrazovanja. Osim obveznog dijela, uz sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, komora i strukovnih društava treba promovirati i podupirati neobavezni dio inovacijskog obrazovanja (razine 4. i 5.). Razine 1.-3. su dugoročno ulaganje u inovaciju, a razine 4. i 5. trebaju osigurati brze rezultate u povećanju razine inovativnosti u Hrvatskoj. Dio edukacije, naročito menadžerske treninge, trebaju provoditi certificirane privatne obrazovne tvrtke, pod nadzorom državnih obrazovnih agencija ili spomenutih ministarstava i strukovnih udruženja.
JESTE LI ZNALI?
... da ugledna svjetska sveučilišta osim obveznih predmeta o inovaciji imaju i cjelovite studije („masters“) kojima je jedna od glavnih tema inovacija? Jedan od takvih studija je „Strategy, Innovation and Management Control“ (SIMC) na Gospodarskom Sveučilištu u Beču. Taj dvogodišnji studij ima tri glavne skupine predmeta: strategiju, menadžment i inovaciju.
Austrija kao jedna od najuspješnijih EU zemalja time djelatno pokazuje kako uvažava poruku jednog od „otaca“ suvremenog poduzetništva i inovacije: „Najbolji način za predviđanje budućnosti je stvarati je!“:
Vidjeli smo da struktura obrazovanja obuhvaća pet razina, od poticanja kreativnosti u vrtićima do stvaranja profesionalaca inovacije. Moramo sustavno razvijati sve te razine inovacijskog obrazovanja, ako želimo napredovati s nezavidnog 40. mjesta po GII 2015 (Global Innovation Index) skali, u „susjedstvu“ Litve, Bugarske, Crne Gore i Čilea. Po tom indeksu Hrvatska ima 41,7 bodova (od 100 mogućih), ili 39% manje od najbolje plasirane Švicarske.
Jedan od ključnih elemenata ovoga rangiranja je „human capital“ u kojem kvaliteta obrazovanje zauzima značajno mjesto. Naročito se vrednuje STEM obrazovanje (science, technology, engineering & mathematics), koji obuhvaća temeljna znanja potrebna za prakticiranje inovacije. U toj smo edukaciji po GII rangirani tek na 47. mjesto. Rezultati u poboljšanju sustava obrazovanja se mogu nepristrano pratiti upravo kroz GII indeks, ali i druge, npr. PISA, gdje je u istraživanju OECD-a 2012. Hrvatska bila opet na 40. mjestu.
Inovacijsko se obrazovanje treba provoditi na osnovi znanstvenih spoznaja o inovaciji, a ne na osnovi pogrešnih ili reduciranih percepcija inovacije (na primjer patent=inovacija ili broj medalja na takmičenjima inovatora). Treba poduprijeti kurikulume bazirane na međunarodnim standardima, na primjer CEN 16555-x obitelji tehničkih specifikacija ili Oslo Manuala. Elementi inovacijskog procesa trebaju biti prepoznati u kurikulumu ovisno o dobi polaznika. Kao primjer: kreativnost najmlađe djece treba osloboditi pretjeranog normiranja, ali ih se već može podučiti ustrajnosti, važnoj za inovacijski proces.
I u ovoj kolumni ću pokušati dati odgovarajući naglasak na obrazovanje za edukaciju prikazom preporuka za svaku od pet navedenih obrazovnih razina. O 1. razini - kako djecu već u najranijoj obrazovnoj dobi uputiti na kreativno razmišljanje, i još važnije kako izbjeći blokiranje njihove prirođene kreativnosti - više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
