Umjetna inteligencija (AI) bi oko 2045. godine trebala biti sposobna pisati bestelere, što znači da će se razviti do te mjere da oponaša najkrerativnije umove u ljudskoj povijesti. Naravno, sve to još uvijek je teorija, ali ako AI uistinu može biti toliko kreativna, znači li to da će moći fotografirati kao profesionalci?
Teško je u to povjerovati, barem ako se postavi na taj način. Ako se pak postavi na način da bi AI mogla učiniti više od čovjeka po pitanju editiranja fotografija... To već zvuči točnije i nije nimalo negativno, dapače. Korisnost po tom pitanju ne treba previše naglašavati. No, to nije tema, Google navodi da će jednog dana AI fotografirati umjesto čovjeka. Ipak, uzmimo primjer koji bi mogao razvjeriti.
Fotograf ima klijenta, klijent ima ideje... i mijenja ih tijekom fotografiranja u nešto što prvotno nije dogovoreno. Zato jer se predomislio, misli da može biti bolje. Ili, fotograf sam smatra da može biti bolje. Kako bi umjetna inteligencija reagirala u takvoj situaciji? Kako bi savjetovala poboljšanja? To su pitanja na koja nema odgovora jer dok AI može odrediti savršeni kut, pozu, objekt... ne može improvizirati. Ili tako mislimo u današnje vrijeme kad smo daleko od AI kao realnosti u tehnološkom svijetu.
Slično može biti i kad se govori o editiranju fotografija jer što ako klijent nije zadovoljan? Takve se stvari događaju i upitno je kako točno objasniti umjetnoj inteligenciji da promijeni određenu stavku. Ili, da sama prepozna određene nepravilnosti bez da budu rečene. Ili, da ne uklanja ono što smatra nepravilnim.
Bezbroj je kombinacija u ovim primjerima i zato se u ovom trenutku čini da AI neće moći zamijeniti čovjeka u kreativnim radnjama, posebno ne fotografiranju i obrađivanju fotografija. Vrijeme nas možda razuvjeri, istina, no dok se to ne dogodi čovjek ima prednost jer praksa ipak u ovom slučaju pobjeđuje teoriju - iz daleke nam budućnosti.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
