Moderan hardver za pohranu i obradu podataka zahtjeva i adekvatno prilagođena softverska rješenja

Moderan hardver za pohranu i obradu podataka zahtjeva i adekvatno prilagođena softverska rješenja

Foto: Shutterstock

Aplikacije su zapravo pokretačka snaga velikih sustava kao što su podatkovni centri, a samim time i kompanija koje ih koriste. Stoga, kad govorimo da bi sve postojeće trebalo mijenjati praktički iz njihova temelja, nastaje problem. Zasad samo teoretski, ali vrijeme je da se reagira jer sve skupa može se pretvoriti u praksu ako industrija ne bude spremna na flash rješenja za pohranu podataka, a vrlo brzo i izdržljivu memoriju (eng. persistent memory) poznatiju kao „storage class“ memoriju.

I jedno i drugo postat će kroz nekoliko godina dio arhitekture, a tako nešto ne može se zanemarivati i vrijeme je za potpunu prilagodbu. Nažalost po developere, to donosi probleme koji im se nimalo ne sviđaju. Primjerice, flash mijenja diskove kakve danas poznajemo i hardverski se baziraju na čipovima umjesto magnetskih traka koje se vrte i slično. U principu, to donosi veće brzine pa ne utječe toliko na samu bit aplikacija, ali svejedno traži obavljanje velikog posla i uklanjanje svega što je stara tehnologija tražila, a nova više ne traži. Ujedno, temelj je za ono što slijedi.

Naime, istinski problemi nastat će kad "storage class" memorija postane standard. U današnje vrijeme imamo diskove koji služe za pohranu podataka jer im je kapacitet izniman, troše malo energije, jeftini su, ali ujedno i jako spori. Barem kad ih usporedimo s DRAM (Dynamic Random-Access Memory) koji je iznimno brz, ali ujedno ima nedostatan kapacitet, troši mnogo energije i skup je. No, uparen s diskom situacija se izvodi na prihvatljiv način. Uostalom, HDD i RAM surađuju od "pamtivijeka".

Za nekoliko godina to više neće biti potrebno jer pojavom "storage class" memorije imat ćemo zamjenu za disk i RAM u jednoj tehnologiji, koja će omogućavati prostor za pohranu današnjih diskova, ali ujedno će "čitati" podatke brzinom kakvu ima DRAM i "pisati" ih brže no bilo koji današnji HDD. Naravno, to mijenja kompletnu arhitekturu servera jer mnogo hardvera će nestati, sve će biti bitno brže i samim time "struktura" aplikacija se mijenja.

Nimalo idealna situacija, ali s obzirom da je riječ o napretku, negodovanje će brzo biti prekinuto. Jer, s većim brzinama rada povećat će se opseg posla, samim time i produktivnost, a s time i sve ostalo pa će konačni rezultat biti pozitivan...

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i izmišljanje „tople vode“

INOVACIJA … i izmišljanje „tople vode“

20.11.2017. komentiraj

U prethodnoj sam kolumni najavio autobiografski prikaz izmišljanja „tople vode“. Ideatori se vrlo često razočaraju suočivši se sa činjenicom da njihova inovativna ideja uopće nije nova! Štoviše, nemoguće je povući jasnu crtu između posve nove ideje i imitacije. Legendarni je primjer Henry Forda i njegove najveće inovacije – pokretne proizvodne trake.

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

Birokracija na Facebooku? O, da, uvijek kada je Hrvatska u pitanju

14.11.2017. komentiraj

Vjerojatno ste u životu čuli barem jedan vic koji objašnjava koliko je određenih ljudi potrebno da bi promijenilo jednu sijalicu. Takve se doskočice obično naslanjaju na kakve stereotipe i, realno, nisu baš pretjerano pristojne (a i rijetko su smiješne). Od nedavno tu seriju viceva možemo dopuniti novom verzijom: „Koliko je HRT-ovaca potrebno za jednu objavu na Facebooku?“

Car je gol!

Car je gol!

14.11.2017. komentiraj

Je li ili nije IP adresa osobni podatak, koliko je to uopće važno i kako to utječe na društvo? Raspravljali su stručnjaci za informacijske tehnologije, sigurnost, online marketing, pravnici, … Rezultati rasprave su blago rečeno uznemirujući.