Leadership na daljinu – možete li motivirati ljude na kilometre udaljenosti?

Leadership na daljinu – možete li motivirati ljude na kilometre udaljenosti?

Foto: Dražen Tomić

Internet je premostio vrijeme i prostor, a digitalizacija je donijela nove načine funkcioniranja organizacija. Tradicionalne hijerarhije gube na važnosti, a brojne tvrtke koje posluju na više lokacija, režu svoje troškove i ubrzavaju procese stvaranjem virtualnih timova.

Kako sve to prati praksa dobrog leadershipa? Ako leadership najprije polazi iz kvalitetnih soft vještina, koliko ga je moguće ostvariti virtualno? Može li doista Skype poziv bez stvarnog fizičkog prisustva i empatije, dostojno zamijeniti sastanak licem u lice?

Prednosti i nedostaci virtualnih timova

Kada uklonite lokacijsku varijablu, jasno je da dobivate dosta veće mogućnosti da okupite u svom timu vrhunske stručnjake koji posjeduju specifične vještine, rješavaju efikasnije kompleksne zadatke i donose kvalitetnije odluuke. Time istovremeno smanjujete i troškove (prijevoz, smještaj, preseljenje) te osiguravate da članovi tima s različitih lokacija razmjenjuju znanja i know how. S druge strane, virtualni prostor sam po sebi je neograničen i nema pravila. Stoga je prva stvar kada organizirate virtualan tim, upravo postaviti granice i pravila.

Bez uspješnog leadershipa, kao i u offline svijetu, imate disfunkcionalan tim u kojem nastaju teškoće u komunikaciji I razumijevanju, najprije temeljene na  nedostatku povjerenja i osjećaja zajedničke odgovornosti – posljedica nedostatka fizičkog dijeljenja prostora.  Izazovi nastaju i u samom razvijanju kvalitetnih procesa rada – trebate uskladiti različite uloge, stavove i iskustva, odnosno pretvoriti raspršenost tima u snagu, a ne slabost.

Komunikacija  kao ključna i nezamjenjiva varijabla

Vodili tim offline ili online, zlatni temelj njihovog uspjeha je dobra komunikacija. Možete imati najbolje svjetske stručnjake u svom timu, ali ako ne znate postaviti dobro komunilkaciju, taj tim će raditi dosta lošije čak i od tima potpunih amatera. Kod virtualnih timova suočavamo se s dodatnim izazovom – kako stvoriti osjećaj pripadnosti timu, ako tog tima fizički –nema? Rješenje je uvijek isto – dobra komunikacija. Uspostavite kvalitetne kanale komunikacije među članovima tima – formalne i neformalne. Danas imate na raspolaganju brojne online platforme za kolaborativni rad i vođenje projekata (npr. Trello, Yammer, RedBooth), tu su i dobri stari Facebook, Viber i WhatsApp, putem kojih možete ubrzati procese i povezati članove tima na neformalniji način.

Red, rad i disciplina, odnosno struktura, standardi i ciljevi

Najveći izazov u vođenju raspršenog tima je postavljanje granica, uspostavljanje strukture i osiguranje praćenja ciljeva. Tu morate biti čvrste ruke inače će se odgovornost, po uzoru na lokaciju tima, jednostavno raspršiti. Ako pokrivate različite vremenske zone, utvrdite pravila krenuvši od radnog vremena i dostupnosti članova tima. Potom podijelite efikasno zadatke i neka svatko zna što je njegova uloga te rok dovršetka zadataka.  Najvažnije je da članovi tima dobiju osjećaj zajedničke odgovornosti – da znaju da ako jedna karika nedostaje, projekt neće biti uspješan, a za njegovu koherentnost su svi članovi tima jednako odgovorni.

Motivacija kao presudni faktor

Možete imati najbolje stručnjake,  uspostaviti dobru komunikaciju u timu, postaviti snažnu strukturu i ciljeve, ali ako članovi tima iz nekog razloga nisu motivirani, sav trud pada u vodu. Rješenje potražite već u samom početku - provedite individualne razgovore sa svakim članom tima i provjerite njihovu ukupnu motivaciju za projekt na kojem će raditi. Proširite svoja pitanja i zahvatite šire područje – kako se projekt uklapa u njihovu karijeru? Postoji li mogućnost da član dobije bolju ponudu ili izgubi interes te napusti projekt prije završetka? Ispitajte dobro motivaciju svojih članova i provjerite jesu li svjesni uloge koja ih čeka – sa svim dobrim i lošim stranama. Ako ste taj korak propustili, možete individualne razgovore provesti i kad “zaškripi”, ali velike su šanse da je tada već prekasno.

Provodili ga online i offline, leadership nije vođenje ljudi. Leadership je vođenje svakog čovjeka ponaosob. Njegovih želja, snova i ciljeva. Njihovo usklađivanje sa željama, snovima i ciljevima organizacije. Odabirom onih koji slijede isti put kao vaša organizacija, postižete simbiozu - u kojoj se obje strane razvijaju na obostranu korist, dok odabirom ljudi koji ne dijele vaše ciljeve, ne postižete ništa osim glavobolje za vrijeme cjelokupnog trajanja projekta. Odaberite pametno.

Još iz kategorije

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

22.08.2017. komentiraj

Gotovo da ne postoji proizvođač bilo kakvog informatičkog, a pogotovo infrastrukturnog proizvoda koji u GDPR-u nije uočio sjajnu priliku za povećanje prihoda. Gotovo svaki vendor razvio je posebne prodajne materijale za uvjeravanje korisnika kako je baš njihov proizvod gotovo svemoguće rješenje za GDPR probleme.

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!