Završena je kvartalna objava poslovnih rezultata svih telekom operatera u Hrvatskoj, a posljednji koji je to učinio bio je Vipnet, drugi po veličini telekomunikacijski operater u Hrvatskoj koji je nedavno napravio nekoliko akvizicija manjih telekom kompanija i kabelskih operatera, ali želi i H1 Telekom.
Vipnet je potonuo u svim segmentima, očekivano zbog stanja tržišta, ali prije svega zbog vrlo snažnog utjecaja pada prihoda od roaminga koji se dogodio promjenom regulative i ulaskom Hrvatske u EU kada su pale cijene za turiste iz EU zemalja, ali i vrlo snažno za hrvatske korisnike u inozemstvu. Pritom je pao i prihod od interkonekcija, no utjecaj je imala i snažna konkurencija domaćih telekom operatera HT-a i Tele 2 zbog čega se rezultate može ocijeniti vrlo solidnima.
Pad EBITDA očekivan je s obzirom na roaming. Ali i pojašnjenje Vipneta da je osim roaming regulacije, na EBITDA-u i na konsolidiranu operativnu dobit utjecali su i veći materijalni troškovi, prvenstveno troškovi marketinga, prodaje i integracije nastali zbog ovogodišnjih akvizicija, jasno pokazuje nakanu da Vipnet nastavi s konsolidacijom domaćeg telekom tržišta.
Pritom ne treba zaboraviti niti želju Vipneta da nastavi s akvizicijama i vrlo jasna meta im je H1 Telekom o čemu smo već iscrpno pisali i to se može očekivati ako se postigne dogovor s HPB-om koji je najveći pojedinačni dioničar. H1 Telekom za Vipnet bi predstavljao odlično ulaganja, nakon kupnje B.Neta i nekih manjih telekom operatera jer bi se time zaokružilo tržište i postigla sinergija.
I u svome komentaru predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković ističe pad prihoda od roaminga i interkonekcije, ali i dodaje kako je vrlo zadovoljan porastom u svim ključnim tržišnim kategorijama s naglaskom na snažan porast broja linija fiksnog broadbanda i broja pretplatnika mobilne telefonije. Međutim, ipak je iz rezultata vidljivo kako je Vipnet neznatno izgubio tržišni udjel u segmentu mobilne telefonije, ali nastavio rast u segmentima mobilnog širokopojasnog pristupa Internetu, kao i u segmentima internetske televizije prije svega zahvaljujući vrlo snažnim kampanjama i korištenju snage B.Neta ali i promocijom vlastitog branda u segmentu IPTV-a.
S druge strane, Vipnet je nastavio s ulaganjima koja su istina tek neznatno povećana, ali se može očekivati da će biti još i veća nakon dobivanja novog frekvencijskog spektra i to posljednjeg u segmentu digitalne dividende za LTE (Long Term Evolution), odnosno četvrtu generaciju mobilne telefonije. Puna komercijalizacija LTE-a može se očekivati u narednom razdoblju.
Iako je do formalne primjene PSD3 i PSR regulative realno još godinu do godinu i pol dana, banke i pružatelji platnih usluga koji čekaju da propis stupi na snagu prije nego počnu s pripremama, ulaze u utrku s vremenom koju je vrlo teško dobiti.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
