KOMENTAR: Velika prilika zove se mStart

KOMENTAR: Velika prilika zove se mStart

Foto: Damir Brkić

Svakog dana u popodnevnim satima, osim danas na Veliki petak uoči Uskrsnih blagdana novi prvi čovjek Agrokora i vladin povjerenik, neki ga zovi i prinudnim upraviteljem Ante Ramljak obraća se medijima, a samim time i javnosti. I svima je dobro poznato u kakvim je problemima Agrokor o čemu se pisalo i zadnjih tjedana, zadnjih godina, ali kako se sjećam i prije više od 10 godina dok sam još radio u Business.hr-u kojeg danas nažalost više nema. No, to nije tema ove priče. Tema je bivši Agrokorov IT odjel koji je prerastao u jednog od najjačih domaćih sistemintegratora zvani mStart.

Kako zasad nema podataka o poslovanju za prošlu godinu, a kako se mStart našao kao kolateralna žrtva cijelog slučaja Agrokor pa bio i u blokadi sada je idealna prilika za njegovu kupnju nekoj od domaćih ili pak stranih zainteresiranih strana.

Mnogi na IT tržištu pričaju kako je u Agrokoru sve što nije osnovna djelatnost, a mStart svakako nije oduvijek na prodaju možda je sad prava prilika. Prema posljednjim objavljenim podacima mStart je u poslovnoj 2015. godini imao 178,7 milijuna kuna prihoda uz stalni rast u posljednjih nekoliko godina. Pritom je kompanija ostvarila neto dobit od 38,64 milijuna kuna.

Ukupno je mStart u 2015. godini imao 188 zaposlenih, a prema dostupnim informacijama poslovanje u prošloj godini nastavilo je trendove koji su bili vidljivi u prethodnim godinama kada se od 2011. do 2015. godine bilježi rast svih ključnih pokazatelja.

Na IT tržištu se govori kako ima zainteresiranih za preuzimanje mStarta jer je to kompanija koja nije core biznis Agrokora i spominju se potencijalni preuzimatelji. Kako je Vipnet već dulje vrijeme zainteresiran za veći iskorak na IT tržište možda im je ovo prilika za preuzimanje kompanije koja ima kompetencije u rješenjima namijenjenim poslovanju jer su radili na svim IT projektima unutar Agrokora. Pritom dobri poznavatelji prilika, s kojima smo uspjeli razgovarati, kaži i da preuzimanjem mStarta, onaj tko se na to odluči kupuje i dobro posložen biznis.

Iako nisu poznati rezultati za prošlu godinu, pa je cijenu koju bi Agrokor mogao tražiti za mStart prilično teško odrediti, obzirom na cijelu situaciju ona se procjenjuje na 25-35 milijuna eura. Pritom svakako treba uzeti u obzir, tvrdi naš izvor s IT tržišta koji je želio biti neimenovan, ta se cijena može korigirati i prema gore i prema dolje što prije svega ovisi o tome koliko je mStart bio unutar Agrokora izložen jer treba znati kako je do prije nekoliko dana i ova Agrokorova kompanija bila u blokadi.

U svakom slučaju kupnja mStarta bila bi primjerice za Vipnet snažan iskorak na IT tržište, Agrokoru bi donijela novac za krpanje bilance i dobavljače. Poznavatelji tržišta ističu kako bi to i za neke druge aktere na tržištu bio jako dobar potez, pa naš izvor čak spominje i Hrvatski Telekom, ali i neke druge jer kako se može čuti u Agrokoru je danas sve na prodaju – pogotovo ako nije core biznis.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se tako nešto i dogoditi.

Još iz kategorije

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

22.08.2017. komentiraj

Gotovo da ne postoji proizvođač bilo kakvog informatičkog, a pogotovo infrastrukturnog proizvoda koji u GDPR-u nije uočio sjajnu priliku za povećanje prihoda. Gotovo svaki vendor razvio je posebne prodajne materijale za uvjeravanje korisnika kako je baš njihov proizvod gotovo svemoguće rješenje za GDPR probleme.

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!