KOMENTAR: Pregled unatrag na 2017. godinu

KOMENTAR: Pregled unatrag na 2017. godinu
Damir Brkić / Tomich Productions

Ova 2017. godina bila je vrlo izazovna kada je riječ o novim tehnologijama, onome što nam tek dolazi, ali i očekivanjima korisnika. ICTbusiness.info i ICTbusiness TV pokrivali su najveće svjetske sajmove CES u las Vegasu, Mobile World Congress u Barceloni, CeBIT u Hannoveru, IFA u Berlinu gdje smo iz prve ruke vidjeli što se događa, u kojem smjeru ide razvoj mobilnih tehnologija i to prije svega 5G mreža, interneta stvari, poslovnih ICT rješenja, ali i novitete na području potrošačke elektronike. Ne treba zaboraviti niti kriptovalute, blockchain, a niti GDPR.

Na domaćem telekom tržištu doživjeli smo konačnu konsolidaciju. Metronet je postao sastavni dio Vipnet nakon transakcije prije godinu dana. Krajem ove godine stvorena je nova poslovna ponuda Vip Metronet Business Solutions čime je drugi po veličini domaći telekom operater Vipnet počeo nudi objedinjene ICT usluge kombinirajući dosadašnje vlastite usluge s onime što je u tu sinergiju donio Metronet. Najjači domaći telekom HT uspio je u pripajanju H1 Telekoma Optimi Telekomu čime je završena konsolidacija domaćeg tržišta u segmentu fiksne telefonije. To se dogodilo još sredinom godine i sada Optima Telekomom HT upravlja još dodatne tri godine.

Vidljivo je kako se nastavlja rast virtualne i proširene stvarnosti. Potrošnja za virtualnu (VR) i proširenu (AR) stvarnost globalnoj razini dosegnut će 17,8 milijardi američkih dolara u sljedećoj godini, što je za čak 95 posto bolji rezultat nego u ovoj, koja bi trebala završiti na potrošnji od 9,1 milijardu dolara. Potrošački sektor bit će izvor povećeg dijela prihoda sa 6,8 milijardi dolara u sljedećoj godini, odnosno 20 milijardi do 2021. godine. Od toga će tri četvrtine otpasti na VR hardver i softver, a ostatak na AR softver. Također, gaming dio tržišta bit će najdominantniji kad se govori o AR i VR. Što je i očekivano jer igre su upravo ono u čemu trenutno ove tehnologije mogu najlakše izvući maksimum te se potvrditi u najboljem svjetlu.

Nastavlja se rast i potražnja za IoT rješenja. Internet of things odnosno Internet stvari, kojeg neki još nazivaju i Internet svega postaje jedan od dominantnih trendova.  Postavljena i puštena u rad prva bazna stanica za upotrebu IoT (Internet of Things) tehnologije u Hrvatskoj i to u Zagrebu, a riječ je o stanici tvrtke Sigfox čija se tehnologija temelji na visokoj troškovnoj učinkovitosti i niskoj potrošnji energije, budući da ne služi za telefoniranje i surfanje Internetom, već pruža jednostavnu i izravnu vezu za povezivanje stvari.  Predviđa se da će broj IoT uređaja nadmašiti broj pametnih telefona te postati najbrojniji tip povezanih uređaja već 2018. godine, a 2022. godine će postojati 18 milijardi povezanih IoT uređaja.

Potrošnja na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u sljedećih će se pet godina uvelike ubrzati zahvaljujući dolasku mobilne mreže pete generacije (5G), razvoja Interneta stvari (IoT), robotike, virtualne i proširene stvarnosti (VR i AR), kognitivnog računalstva te umjetne inteligencije. Ukupno, prema podacima IDC-a, potrošit će se na tradicionalne informatičke tehnologije (IT) i nove tehnologije prognoziranih 5,6 bilijuna američkih dolara u 2021. godini, što je osjetan rast u odnosu na 4,3 bilijuna dolara iz 2016. Što se samog postotka na godišnjoj razini tiče, u 2017. bit će na 5,5 posto, a 2021. će biti 6,5 posto u odnosu na 2020.

Što se tiče Europske unije, pa tako i Hrvatske, velika tema ove godine je i GDPR koji će nakon dvije godine prilagodbe postati obvezan za sve krajem svibnja iduće godine. Nova pravila o zaštiti osobnih podataka čija primjena počinje u svibnju slijedeće godine donose velike promjene u društvu. Kontrola nad osobnim podacima vraća se njihovim vlasnicima. Prava građana EU u području zaštite osobnih podataka se povećavaju, a s njima o obaveze svih onih koji ove podatke koriste. Obradom velikih količina osobnih podataka, ljude se može profilirati, uhoditi, predviđati se njihovo kretanje, ponašanje, razmišljanje, utjecati na ponašanje pojedine osobe ali i ponašanje masa. Bum big data tehnologija velikim se dijelom može zahvaliti upravo njihovoj primjeni u profiliranju na temelju osobnih podataka. U ovome naravno prednjače organizacije koje raspolažu velikim bazama takvih podataka: telekom operateri, društvene mreže, osiguravajuća društva, banke, komunalne tvrtke... Osobni podaci postali su tražena roba za koju su mnogi spremni platiti potrebnu cijenu. Baze osobnih podataka se prodaju, kradu, prenose kod promjene posla... Kako bi se osjećali da znate da su vaše ime i prezime, OIB, adresa i broj telefona, pa i kopija vaše osobne iskaznice zajedno sa još tisućama drugih završili na nekom USB sticku koji je nezadovoljni djelatnik tvrtke kojoj ste ove podatke povjerili prodao za, recimo 1.000 eur?

Ova godina pokazala je važnost Blockchaina. O njemu se pričalo ponajviše zbog kriptovaluta i činjenice da je Bitcoin premašio vrijednost od 10 tisuća dolara. međutim, blockchain tehnologija ne mora služiti samo za baratanje kriptovalutama, ona može poslužiti i u sigurnosne svrhe. Jer, zbog načina na koji je izvedena nudi se kao idealno rješenje na mnogim poljima, ponajviše onom vezanom uz Internet stvari (IoT), koji će procvjetati čim mobilne mreže pete generacije (5G) postanu stvarnost. Dakle, na desetke milijarda spojenih uređaja, stotine milijarda američkih dolara u prihodima... U takvo okruženje svakako će željeti ući cyber kriminalci, što znači da ih treba spriječiti na najbolji mogući način.

Ne treba zaboraviti niti cloud. Prema analizama javne cloud usluge i dalje dominiraju tržištem, a tako će se nastaviti i dalje. Kompanije će do 2021. godine na taj segment potrošiti vrtoglavih 266 milijardi američkih dolara. I ne samo to, u ovoj godini će potrošnja stići do 128 milijardi dolara, što je 25,4 posto više nego u 2016. Dominirat će i dalje SaaS (Software-as-a-Service) s dvije trećine kompletne potrošnje na javni cloud u ovoj godini.