Čitam po domaćim medijima u posljednjih nekoliko mjeseci analize, tekstove o tome kako je VDSL pravo rješenje, međutim iskustvo govori da optička infrastruktura jedina dugoročno donosi velike brzine koje korisnici očekuju kada istovremeno pokušavaju kombinirati pristup internetu, IPTV odnosno internetsku televiziju.
To samo dokazuje razinu neznanja, a kada se tome pridoda i da svi vole uvijek biti prvi kao i u nekim netom objavljenim tekstovima iz područja ICT-a, jasno je da je situacija pomalo kaotična pogotovo za korisnike koji nisu doma s tehnologijom.
Zašto VDSL pa makar i brzinama od 50 Mbps nije rješenje zapravo je vrlo lako objasniti nekim osnovnim tehnološkim činjenicama. Za mnoge potrebe ili je već sada prespor ili će to biti u skoroj budućnosti, a s druge strane i nije riječ o nekoj modernoj tehnologiji.
Prije svega VDSL je baziran, u svojoj osnovi, da bi se koristio na postojećim bakrenim paricama odnosno bakrenoj infrastrukturi. Bakrena parica nema visoku propusnost, tko ne vjeruje neka se zapita zašto brzina po bakrenim paricama pada i kada se u jednom ulazu, zgradi spoji više korisnika već samo xDSL odnosno ADSL tehnologijom. xDSL je skupna oznaka za Digital Subscriber Line bez obzira da li je ispred „A“ odnosno tada je to ADSL odnosno asimetrični pristup odnosno različita brzina upoloada odnosno downloada, kada dodamo V dobijemo VDSL odnosno velike brzine pristupa.
Problem xDSL tehnologija je udaljenost korisnika od centrale pri čemu se većom udaljenosti smanjuje brzina, a preko 1,5 kilometara udaljenosti pri čemu se misli na udaljenost po parici odnosno dužina kabela do korisnika gotovo VDSL niti ne može postići.
Stoga priče o ADSL, a poglavito VDSL-u veliki brzina su zapravo tehnološki nemoguće što god neki o tome mislili ili pak pisali po medijima. Jednostavno xDSL u vrijeme velikih korisničkih zahtjeva prema brzinama, sve većem broju OTT igrača (Over The Top - kao što su Facebook, Viber, Skype), te video on demand usluga kao što je YouTube, Vimeo gubi svaki svoj smisao. Jedino rješenje je optička infrastruktura FTTx bilo da je riječ o FTTH - fiber to the home ili optika do kuće, FTTB - fiber to the building odnosno optika do zgrade ili neka slična tehnologija. Tada je manje bitno da li je optika na kraju do stana ili ne jer inicijalna dužina parice je na optici, a samo krajnji vrlo mali dio na bakru koji tada može podnijeti zahtjeve za širokopojasnim pristup internetu.
Stoga sve priče da je postojeća tehnologija dovoljna, odnosno da su bakrene parice zadovoljavajuće, jednostavno ne stoje jer tada nema niti HD televizije, brzog interneta, a kamoli razvoja gospodarstva.
I kada to pogledamo s poslovne strane zar bi zaista najveći telekomi, primjerice poput domaćeg nam Hrvatskog Telekom ulagali u optiku, a svoju snagu na optici gradili i mali igrači poput Amis Telekoma. Niti drugi poput Vipneta odnosno B.Neta , Optima Telekoma, H1 Telekoma ili Metroneta ne bi ulagali optiku da se sve može s bakrom.
