Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Već samo površna analiza podataka s najnovijeg stupa srama pokazuje kako najveći broj neplatiša plaća i doprinosa pripada kategoriji od 1 zaposlenog, odnosno gotovo 50 posto, a s kada se tome pribroje i oni s dva do pet zaposlenih to je gotovo 80 posto. Zapravo u ovome slučaju, iako su brojke zakon, one nisu bitne.
Naime, takvo stanje stvari dokazuje sasvim nešto drugo, da je riječ o vrlo malim tvrtkama, te najčešće kada je riječ o samo jednom zaposlenom to je gotovo uvijek vlasnik. I da li je riječ o muljažama treba otkriti država koja je alate za ganjanje poduzetnika već imala i prije ovog stupa srama.
Međutim, problem je negdje drugdje, kako je riječ o malim tvrtkama, mnoge od njih muku muče s plaćanjima jer rokovi plaćanja su u Hrvatskoj nešto što se baš i ne poštuje. Kada je riječ o zakonskoj regulativi rok plaćanja je najviše 30 dana od ispostave računa, a u iznimnim slučajevima do 60 dana. Ali ne više. Bilo bi zanimljivo da država napravi listu srama s tvrtkama koje te rokove ne poštuju, koje su otišle u predstečajne nagodbe kako bi se zaštitile od ljutitih vjerovnika i onih kojima nisu platili niti u roku od tih 60 dana. Nekima niti u roku od 365 dana.
Prema dostupnim informacijama mnoge od ovih malih tvrtki s jednim dva ili pet zaposlenih, vrlo često obiteljskim tvrtkama imale bi novca za plaćanje tih dugova prema samima sebi dakle jednom zaposleniku ili ako ih je više onda svima i naravno državi da su plaćanja na vrijeme.
Jer zatvoreni krug neplaćanja je vrlo često nepremostiv problem za te male tvrtke, stoga se mnoge domaće tvrtke u IT sektoru okreću upravo izvozu gdje se odrađeni posao plaća na vrijeme i gdje takvi problemi s naplatom jednostavno ne postoje. Rijetko kada se dogodi kašnjenje plaćanja, tvrde nam svi IT-evci koji su se otisnuli u međunarodne vode, ali to su tolike iznimke da se uvijek iznenade.
Stoga se s pravom postavlja pitanje zašto stup srama, kada se ne znaju razlozi neplaćanja radnika, jer često to nije zato što netko nije htio nego nije imao, a to nije kazneno djelo. Kazneno djelo je ako je imao i izvukao sebi u džep, a nije platio. A ako nije platio zato što nema, a nema zato što mu drugi nisu platili onda je i to ključni problem koji treba riješiti, kako smo već spomenuli i da država i na to reagira na pravi način.
Modela, načina i alata država odavno i za to ima, pa zato ne bi bilo loše ako se svako toliko objavljuje neki stup srama da eto objavimo još jedan, onaj s neplatišama. Nešto mi govori kako bi država mogla biti jedan od vodećih neplatiša.
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
