Kupnja većinskog udjela u Crnogorskom Telekomu pokazuje kako se Hrvatski Telekom unutar Deutsche Telekom grupe pozicionira kao vrlo važan čimbenik u ulasku u druge kupnje u regiji. Ne treba zaboraviti kako je na prodaju Telekom Slovenije, BH Telekom, ali i Telekom Srbije.
Prije nekoliko godina HT nije kotirao dobro, i u utrci za Telekom Slovenije izgubio je prednost pred Magyar Telekomom, upravo onim od kojeg je sada zbog situacije u Mađarskoj i kupio 75 posto dionica Crnogorskog Telekoma. Sada Mađarima nedostaje novaca, a vidljivo je to iz njihovih godišnjih i kvartalnih izvješća, i da bi mogli nastaviti s investicijama morali su doći do casha i to kroz prodaju Crnogorskog Telekoma HT-u.
Kako se očekuju privatizacije u Sloveniji, BiH i Srbiji jasno je da su to nove mete za HT i da sada unutar DT grupe sasvim dobro kotiraju. Ono što je najvažnije imaju i novca. Neki će reći da baš i nemaju, no HT je kupio nedavno i obveznice DT-a na Luxemburškoj burzi i to iz nekoliko razloga. Prije svega uložili su u likvidne vrijednosne papire koji udovoljavaju uvjetima konzervativne politike upravljanja rizikom, imaju stabilan i što je najvažnije pozitivan prinos iako relativno nizak, ali su s druge strane izbjegli negativne učinke držanja casha kako u hrvatskim tako i u inozemnim bankama gdje se efektivno ostvaruju negativni prinosi na plasirane depozite. Jasno je zapravo - gubi se novac.
Time je HT parkirao novac u sigurno utočište i može ga povući natrag po potrebi u vrijeme novih investicija i akvizicija. Unatoč nastojanjima da se ovaj potez proglasi lošim i načinom povlačenja novca iz Hrvatske od strane DT-a to jednostavno nije tako, iz nekoliko razloga. Prvo iz pragmatičnog jer bi to napravio svaki gospodarstvenik da zaštiti novac u svojoj tvrtki i na njemu po mogućnosti nešto i zaradi, a s druge strane prema Zakonu o dioničkim društvima Uprave društava dužne su, pod prijetnjom odgovornosti i materijalne i krivične, raditi u korist svojih dioničara. I to je formalno pravni okvir koji se mora poštovati. Stoga je odluka o ulaganju u obveznice DT-a na Luxemburškoj burzi itekako opravdana.
Kako za ICTbusiness.info ističe Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja te veleprodaju, koji je vodio posao kupnje Crnogorskog Telekoma te kupnju obveznica DT-a, „sve što danas rade u HT-u je za dobrobit njihovih dioničara“.
Nadalje, ako ćemo i dalje pragmatično i formalno pravno, sada HT-ovi dioničari od kojih je 51 posto DT-a, a ostalih 49 posto su institucionalni dioničari, mali dioničari, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te Centar za restrukturiranje i prodaju Republike Hrvatske, imaju i mogućnost zarade kroz konsolidirane prihode.
Za HT je iznimno značajno da im je unutar DT-a dozvoljeno preuzimanje Crnogorskog Telekoma od mađarskog telekoma u vlasništvu DT-a jer su dokazali, kako smo već rekli, da to mogu iako im u to nisu baš vjerovali. Kako je DT krenuo u internu reorganizaciju prije nekoliko godina postalo je jasno kako će biti teško izboriti se da HT postane centar kompetencija za određene proizvode i usluge bez vrlo velikog rada, ali još i teže da se dobije mogućnost ulaska kao vodećeg igrača u okrupnjavanje u regiji na telekom tržištu. U HT-u se nadaju kako će to ovi potezi dokazati i kako će im omogućiti da nastave s rastom i akvizicijama u regiji.
I dok se čeka odluka AZTN-a oko pripajanja H1 Telekoma Optimi Telekom kojom upravlja HT, kupnja Crnogorskog Telekoma pokazuje i da je hrvatsko tržište postalo premaleno za HT koji, kako bi nastavio rast, mora izaći u regiju.
Podaci o trendovima na svjetskom tržištu pokazuju da je potrebno naći nove niše za rast prihoda i to telekomi traže u sferi ICT usluga, kupnju Combisa prije nekoliko godina treba promatrati upravo u tome smjeru. S druge strane potreban je i rast kroz akvizicije i dobro je da su HT-u napokon u DT-u to dozvolili. To je velika stvar za menadžment kojim sada upravlja Davor Tomašković. Međutim ne treba zaboraviti da će u DT-u vrlo jasno postaviti ciljeve koje HT mora ispuniti kako na domaćem tako sada i na tržištu Crne Gore, a sve će to biti preduvjet za daljnje akvizicije koje HT ima u planu.
