KOMENTAR: HT-ove poslovne rezultate pogurala kupnja Crnogorskog Telekoma

KOMENTAR: HT-ove poslovne rezultate pogurala kupnja Crnogorskog Telekoma

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Zaokružili smo tjedan objava poslovnih rezultata jer sada su izašli i vrlo dobri poslovni rezultati najjačeg domaćeg telekoma HT-a koji pokazuju da se isplatilo kupiti Crnogorski Telekom koji je pogurao rast prihoda i dobiti i to za više od 8 posto. Pokazao se to očito kao jako dobar posao za kompaniju.

Međutim, kada se pogledaju rezultati bez Crnogorskog Telekoma ukupni prihod je tek minimalno pao, dok je EBITDA narasla što znači da se kompanija u potpunosti stabilizirala s obzirom na trendove koji vladaju na tržištu. Pritom treba uzeti u obzir da će na daljnje rezultate utjecaja imati i pripajanje H1 Telekoma Optimi Telekomu čije rezultate HT konsolidira s obzirom na to da upravlja ovim telekomom, sada s ova dva spojena telekoma.

Za HT je svakako značajno da se nastavlja s pozitivnim trendovima u svim segmentima poslovanja, a tome treba dodati kako rastu prihodi od ICT usluga, Iskon raste i ponovno pridonosi. Što se tiče Combisa po konsolidiranim brojkama njim aje doprinos prihodima HT-a pao i to je vrlo logično jer su druge strane prihodi HT-a od ICT usluga su snažno porasli. Može se tako zaključiti kako se više usluga prodavalo unutar grupe odnosno putem HT-a.

HT je nastavio s ulaganjima u fiksnom i mobilnom segmentu podižući brzine na 4G odnosno LTE mreži, ali i u fiksnom dijelu uvodeći sve više FTTh odnosno fiber to the home ili optike. Neki će ipak reći kako su ta ulaganja i dalje premalena, ali treba imati na umu da još uvijek nije zaživio projekt povlačenja novca iz EU fondova namijenjenih podizanju brzina u ruralnim područjima gdje niti jedan telekom nema gotovo pa nikakvog komercijalnog interesa.

I dok se čeka tko će voditi taj projekt, a očekuje se da bi to ipak mogla biti državna tvrtka odašiljači veze što u HT smatraju nelogičnim jer pokazuje nakanu gradnje paralelne infrastrukture dok pak u konkurentskom Vipnetu takav način izgradnje pozdravljaju jer neće biti orijentirani na najjačeg igrača na tržištu.

Ono što je sada vidljivo je da ti novci nisu povučeni kao što je to učinila susjedna Slovenija gdje je to sve rađeno najčešće po obliku javno-privatnog partnerstva telekoma i lokalne zajednice i time je nepovratno izgubljeno dragocjeno vrijeme.

Na telekom tržištu se može čuti različita mišljenja, jedno guraju ideju paralelne infrastrukture, drugi gradnju dijela kojeg nema i svatko u tome vidi svoj i komercijalni i svaki drugi interes i to je legitimno. Bilo bi dobro da se to što prije riješi iskoristi novac koji je na raspolaganju.

Vratimo se mi ipak HT-ovim rezultatima jer ovo gore rješava politika i lobiranje na raznim stranama. Dokaz da su stanjem i trendovima u kompaniji zadovoljni i dioničari pokazuje da je dan prije nego li su objavljeni poslovni rezultati NO HT-a donio odluku da se sadašnjem predsjedniku Uprave Davoru Tomaškoviću produži mandat na iduće četiri godine. To je dobar znak za stabilnost kompanije.

Još iz kategorije

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

18.10.2017. komentiraj

Umjetna inteligencija (AI) bi oko 2045. godine trebala biti sposobna pisati bestelere, što znači da će se razviti do te mjere da oponaša najkrerativnije umove u ljudskoj povijesti. Naravno, sve to još uvijek je teorija, ali ako AI uistinu može biti toliko kreativna, znači li to da će moći fotografirati kao profesionalci?

Vrijedi li uistinu ijedan mobitel 1000 ili više dolara?

Vrijedi li uistinu ijedan mobitel 1000 ili više dolara?

17.10.2017. komentiraj

Appleov iPhone X izazvao je pažnju ponajviše cijenom koja premašuje tisuću američkih dolara, a tek nakon toga svim prednostima koje nudi korisnicima. Zato se već mjesec dana razglaba o tome vrijedi li uistinu ijedan uređaj toliko novca. Ako se stavi na stranu da sve vrijedi onoliko koliko su ljudi spremni platiti, može se secirati sama proizvodnja, odnosno, troškovi i prihodi te na kraju profit.

INOVACIJA …   i deveti najgori neprijatelj!

INOVACIJA … i deveti najgori neprijatelj!

16.10.2017. komentiraj

U prošloj smo kolumni prikazali kako je autor Gustavo Razzetti obradio tipologiju osam neprijatelja inovacije. Autor članak ipak zaključuje priznanjem da postoji i deveti, još gori neprijatelj inovacije. Gdje ga možemo naći? Jednostavno, samo je potrebno pogledati se u ogledalu