KOMENTAR: HT-ove poslovne rezultate pogurala kupnja Crnogorskog Telekoma

KOMENTAR: HT-ove poslovne rezultate pogurala kupnja Crnogorskog Telekoma

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Zaokružili smo tjedan objava poslovnih rezultata jer sada su izašli i vrlo dobri poslovni rezultati najjačeg domaćeg telekoma HT-a koji pokazuju da se isplatilo kupiti Crnogorski Telekom koji je pogurao rast prihoda i dobiti i to za više od 8 posto. Pokazao se to očito kao jako dobar posao za kompaniju.

Međutim, kada se pogledaju rezultati bez Crnogorskog Telekoma ukupni prihod je tek minimalno pao, dok je EBITDA narasla što znači da se kompanija u potpunosti stabilizirala s obzirom na trendove koji vladaju na tržištu. Pritom treba uzeti u obzir da će na daljnje rezultate utjecaja imati i pripajanje H1 Telekoma Optimi Telekomu čije rezultate HT konsolidira s obzirom na to da upravlja ovim telekomom, sada s ova dva spojena telekoma.

Za HT je svakako značajno da se nastavlja s pozitivnim trendovima u svim segmentima poslovanja, a tome treba dodati kako rastu prihodi od ICT usluga, Iskon raste i ponovno pridonosi. Što se tiče Combisa po konsolidiranim brojkama njim aje doprinos prihodima HT-a pao i to je vrlo logično jer su druge strane prihodi HT-a od ICT usluga su snažno porasli. Može se tako zaključiti kako se više usluga prodavalo unutar grupe odnosno putem HT-a.

HT je nastavio s ulaganjima u fiksnom i mobilnom segmentu podižući brzine na 4G odnosno LTE mreži, ali i u fiksnom dijelu uvodeći sve više FTTh odnosno fiber to the home ili optike. Neki će ipak reći kako su ta ulaganja i dalje premalena, ali treba imati na umu da još uvijek nije zaživio projekt povlačenja novca iz EU fondova namijenjenih podizanju brzina u ruralnim područjima gdje niti jedan telekom nema gotovo pa nikakvog komercijalnog interesa.

I dok se čeka tko će voditi taj projekt, a očekuje se da bi to ipak mogla biti državna tvrtka odašiljači veze što u HT smatraju nelogičnim jer pokazuje nakanu gradnje paralelne infrastrukture dok pak u konkurentskom Vipnetu takav način izgradnje pozdravljaju jer neće biti orijentirani na najjačeg igrača na tržištu.

Ono što je sada vidljivo je da ti novci nisu povučeni kao što je to učinila susjedna Slovenija gdje je to sve rađeno najčešće po obliku javno-privatnog partnerstva telekoma i lokalne zajednice i time je nepovratno izgubljeno dragocjeno vrijeme.

Na telekom tržištu se može čuti različita mišljenja, jedno guraju ideju paralelne infrastrukture, drugi gradnju dijela kojeg nema i svatko u tome vidi svoj i komercijalni i svaki drugi interes i to je legitimno. Bilo bi dobro da se to što prije riješi iskoristi novac koji je na raspolaganju.

Vratimo se mi ipak HT-ovim rezultatima jer ovo gore rješava politika i lobiranje na raznim stranama. Dokaz da su stanjem i trendovima u kompaniji zadovoljni i dioničari pokazuje da je dan prije nego li su objavljeni poslovni rezultati NO HT-a donio odluku da se sadašnjem predsjedniku Uprave Davoru Tomaškoviću produži mandat na iduće četiri godine. To je dobar znak za stabilnost kompanije.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

Zašto pametni satovi ne uspjevaju naći put do kupaca?

14.08.2017. komentiraj

Pametni satovi trebali su postati hit u 2015. godini jer pojavio se Apple Watch, dok su nosivi (eng., wearable) uređaji u globalu trebali s 2016. biti nešto potpuno normalno, nešto bez čega nitko ne može. No taj se “balon” nerealnih očekivanja raspuknuo vrlo brzo i realnost je razne proizvođače pogodila poput munje. Naravno, odmah su uslijedile crne prognoze, ali situacija ipak nije toliko loša, za neke.