Hakerski napadi u kojima se traži uplata otkupnine u bitcoinima, otmice gdje se također traži bitcoin otkupnina nameću pitanje hoće li i kada neka od velikih država, svjetskih velesila odlučiti stati na kraju bitcoinu. Prema nekim informacijama koje se neformalno šire iz američke administracije predsjednika Donalda Trumpa to bi se možda i moglo dogoditi čak do kraja ove godine. U hakerskom napadu tražilo se 300 USD u bitcoinima kojem je vrijednost u trenutku pisanja ovog teksta dosegla 1723 dolara za jedan bitcoin.
I nekoliko je razloga za stavljanje pod kontrolu ili čak zabranu. Prvi se nameće sam po sebi., Jer spomenute kriminalne djelatnosti vezane uz hakerske napade i traženje otkupnine za svoje podatke jer vam ih je haker eto zaključao kakvim ransomwareom. I nisu to jedini slučajevi kada se na internetu nakon hakerskih napada traže bitcoini. Bilo je i drugih sličnih napada, o kojima se nešto manje zna, ali je tražena također otkupnina u bitcoinima.
Drugi su naravno mnogo opasniji napadi u stvarnom životu i to su otmice, a bilo je već nekih u kojima se otkupnina tražila u bitcoinima. Tada je vrlo teško ući u trag virtualnom novcu u virtualnom svijetu, na virtualnim računima koji mogu biti doslovno bilo gdje i kada se bitcoini relativno lako i bez traga mogu pretvoriti u neku drugu valutu. Među razlozima za zabranu su i sve druge aktivnosti jer se ne može pratiti niti kontrolirati bitcoin kako bi to države željele.
Najveći problem kontrole bitcoina koju nema zapravo nitko jer bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronički. Naime, proizvode ga brojni ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava matematičke probleme. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovaluta (cryptocurrency).
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se i kada ovakav scenarij ostvariti jer plaćanja u bitcoinima također prolaze ispod radara poreznicima što svakako niti jednoj državi nije drago.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
