Nakon što je sustav e-Građani pušten u rad jasno je kako je to „veliki korak za Hrvatsku, ali mali korak za birokraciju“ jer pred njom tek slijedi velika transformacija. Ovo što smo vidjeli od postojećih usluga i nije toliko loše, ali to je tek osnova, malo je tu zaista primjenjivih usluga i kako ističe Darko Parić, pomoćnik ministra uprave, tek kada „ih sve natjeramo u sustav onda će to biti prava stvar“.
A sad malo o iskustvu korištenja sustava e-Građani. Na prvi pogled je sve jednostavno. Sve počinje na novom portalu Gov.hr, odnosno Središnjem državnom portalu koji će na jednom mjestu objediniti sva tijela državne uprave od Vlade, ministarstava, agencija i svih drugih koji inače troše proračunski novac.
Sve u svemu prvi dan sustava e-Građani smo preživjeli, ono što je važno za naglasiti kao i kod drugih sustava treba paziti na osobne podatke, pristupne podatke loginove i passworde. Ono što je važno za naglasiti da bilo koje računalo, tablet, pa i pametni telefon omogućuje pristup sustavu. Zasad radi samo na Androidu kada je riječ o tabletima i pametnim telefonima, ali dolaze i iOS aplikacije i Windows Phone.
Iako je sustav jednostavan za korištenje nakon dobivanja svih podataka u FINA-i ili korištenjem postojećih pristupnih loginova i passworda iz sustava HZMO, HZZO, Regos treba biti oprezan jer iako sada nema prevelike interakcije s državnim institucijama nadogradnjom sustava kada bude moguće predavati zahtjeve tada će sustav s jedne strane biti složeniji, ali s druge strane i mnogo otvoreniji i sigurnost je na samim građanima.
Najvažnije je da se na ovome ne stane i da se hype iskoristi za natjeravanje drugih da svoje usluge stave online. To je ono na čemu će ovaj, inače odličan sustav, uspjeti ili pasti. Treba uvesti i mogućnost plaćanja online državnih biljega koji jednostavno moraju pojeftiniti u odnosu na ove postojeće papirnate jer građani će postati pravi partneri u prikupljanju papira i birokratski aparat će sada izgubiti argumente da bude neučinkovit. Jednostavno više neće imati isprike da nas šetaju po dokumente sve je online i to treba iskoristiti i ugledati se na države koje su uvele i elektroničku osobnu iskaznicu.
Odlično rješenje će biti kada budemo mogli online glasovati na izborima jer će se tada i izlaznost sigurno povećati, ali tako nešto tek treba čekati. Sada se birokracija mora prilagoditi 21 stoljeću i to brzo.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
Zamislite sastanak koji se ovih mjeseci ponavlja u sve više hrvatskih tvrtki. Marketinški tim srednje velike tvrtke predstavlja upravi novu kampanju. Video traje devedeset sekundi. U njemu se predsjednik uprave obraća kupcima na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Izgovor je besprijekoran, pokreti usana usklađeni, ton uvjerljiv. Uprava je oduševljena. Snimanje je trajalo dvadesetak minuta, a prijevod i sinkronizacija stajali su gotovo ništa. Predsjednik uprave, dakako, ne govori talijanski. Njegov glas i pokrete usana generirao je AI alat.
