KOMENTAR: Digitalna transformacija nisu niti Uber, niti AirBnB, digitalna transformacija su ljudi

KOMENTAR: Digitalna transformacija nisu niti Uber, niti AirBnB, digitalna transformacija su ljudi

Foto: Damir Brkić

Uber nije najveća taxi kompanija na svijetu koja nema niti jedno vozilo, on je u Hrvatskoj marketinška agencija što u stvarnosti i jest, oglasna ploča, istina digitalno transformirana i ništa više. U SAD-u je čak malo drugačije pa je registriran u San Franciscou kao prijevoznička kompanija. Air BnB nije najveći hotel jer i on je jedan veliki sofisticirani oglasnik koji spaja ponudu i potražnju u segmentu smještaja. Isto je i Booking.com koji to radi i za privatne smještajne jedinice i hotele, ali to nije prava digitalna transformacija. To je samo korištenje mogućnosti internetskih resursa koji su i prije postojali uz utakanje milijuna i stotina milijuna kapitala za globalno širenje – čitaj marketing. Uz ponekad upitan način nepoštivanja ili zaobilaženja lokalnih propisa.

Ali toliko o tome što pokazuju mnogima slajdovi na poslovnim prezentacijama koje gledam već par godina. To nije digitalna transformacija. Jer digitalnu transformaciju čine ljudi. Možemo to reći i ovako, nekad sam se, kad sam bio mali, a bilo je to sad već prije puno godina, prvo igrao autićima, pa legićima, pa računalom negdje početkom 80-tih godina prošlog stoljeća.

Onda sam krenuo u školu pa sam se igrao i s knjigama, ali i bavio tamo nekim sportom. I mnogim drugim zanimljivim stvarima. A onda je bilo nekih godina kada se igralo, ali o tome ne bih. I onda je došlo novo doba, pa sam i legiće i računala, ali i neke „nespominjuće „stvari iz nekih 90-tih, zamijenio igranjem digitalnim podacima. Da, danas se igramo s njima, bilo da su u obliku slika – digitalne, obliku filmova – digitalni, u obliku tekstova - digitalni, ali i animacije, montaže, kolor-korekcije. Da ne govorimo o portalima i svima što se uz njih veže – gomila digitalnih podataka.

A kada tome pridodamo digitalne podatke koje sami ostavljamo po društvenim mrežama u zaista najrazličitijim pojavnim oblicima, pa sve ono što se iza tih podatak krije dobivamo prave konačne digitalne podatke. Kojima se netko igra kako bi otkrio naše modele ponašanja, kako bi otkrio kako nam servirati oglas na koji ćemo kliknuti. Kako bi nam servirao proizvod koji ćemo kupiti.

Eto danas se igramo digitalnim podacima. Igrali su se s njima i članovi našeg tima na prvom EU big data hackhatonu na kojem su pobijedili. A među tim analitičarima digitalnih podataka ima danas puno više onih koji nisu računalnih već sasvim drugih struka, od psihologa, logičara, neuroznanstvenika, fizičara, ekonomista i mnogih ne-klasično računalnih profesija.

Tako se i ja danas malo igram digitalnim podacima i prebirem po mnogim slikama i videima, prezentacija s onim tvrtkama s početka priče kao nečim jako važnim. Važni su svojim investitorima, ali su jednostavno iskoristili priliku da naprave nešto uz pomoć interneta. I sad samo čekam gurue Ubera i sličnih tvrtki da kažu što ovaj priča. To su i jesu samo malo sofisticiraniji oglasnici koji imaju recenzije, koji imaju sustav naplate. I da, dobili su puste novce koje su utukli u nešto što još uvijek ne donosi novac. Jer. tko im je dao novac? Ljudi koji su „pali“ ili „popušili“ tu njihovu priču. I tu nema ništa sporno, ali jasno treba reći što su zapravo oni.

A digitalna transformacija su ljudi, čak i oni ljudi koji to ne razumiju, i nemojte se s njima sprdati jer ste vi, eto, neki vizionari. Pazite što radite jer možda će doći promjena koju niti vi nećete razumjeti. Digitalna transformacija je nešto što se događa, i to nezaustavljivo, no to nisu aplikacije, nisu tvornice 4.0, to nije VR, AR, MA – virtual reality, augmented reality, mixed reality. To su ljudi.

U konačnici su to ljudi koje, kako kaže Angela Merkel, treba pripremiti za tu i takvu digitalnu transformaciju. Za one koji ju još uvijek ne vide i ne doživljavaju. Jer ljudi su na prvom mjestu.

Još iz kategorije

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

18.10.2017. komentiraj

Umjetna inteligencija (AI) bi oko 2045. godine trebala biti sposobna pisati bestelere, što znači da će se razviti do te mjere da oponaša najkrerativnije umove u ljudskoj povijesti. Naravno, sve to još uvijek je teorija, ali ako AI uistinu može biti toliko kreativna, znači li to da će moći fotografirati kao profesionalci?

Vrijedi li uistinu ijedan mobitel 1000 ili više dolara?

Vrijedi li uistinu ijedan mobitel 1000 ili više dolara?

17.10.2017. komentiraj

Appleov iPhone X izazvao je pažnju ponajviše cijenom koja premašuje tisuću američkih dolara, a tek nakon toga svim prednostima koje nudi korisnicima. Zato se već mjesec dana razglaba o tome vrijedi li uistinu ijedan uređaj toliko novca. Ako se stavi na stranu da sve vrijedi onoliko koliko su ljudi spremni platiti, može se secirati sama proizvodnja, odnosno, troškovi i prihodi te na kraju profit.

INOVACIJA …   i deveti najgori neprijatelj!

INOVACIJA … i deveti najgori neprijatelj!

16.10.2017. komentiraj

U prošloj smo kolumni prikazali kako je autor Gustavo Razzetti obradio tipologiju osam neprijatelja inovacije. Autor članak ipak zaključuje priznanjem da postoji i deveti, još gori neprijatelj inovacije. Gdje ga možemo naći? Jednostavno, samo je potrebno pogledati se u ogledalu