Nedavni prijepori korisnika i telekom operatera zbog micanja dijela sadržaja s IPTV platformi otvorili su vrlo zanimljivu temu cijene programskog sadržaja koju diktiraju vlasnici toga sadržaj i pitanje koliko se podizanje te cijene telekomima zapravo isplati i mogu li i žele li uopće tu cijenu prevaliti na svoje korisnike.
Kada su Vipnet i Hrvatski Telekom odlučili da će maknuti neke od televizijskih programa iz svojih ponuda te ih zamijeniti drugima krenule su vrlo oštre reakcije korisnika. Maknuti su neki sportski, neki dokumentarni, ali programi poput TLC-a koji su za divno čudo imali i veću gledanost od ovih prije spomenutih. O ukusima se ne raspravlja, no ti su programi tipični programi koji mogu služiti za ubijanje vremena i ništa više. Bez ikakve stvarne vrijednosti, konzumeristički, banalni, prozirni, bezvrijedni. I da to je moje mišljenje jer sam kao svako znatiželjno biće pogledao neke od tih sadržaja. Zaista grozno, ali očito nekima važan sadržaj jer je kao što sam saznao bio gledaniji i od sporta i do dokumentarnog sadržaja.
I HT i Vipnetu su taj sadržaj zamijenili drugim i to po zakonu, kako nam ističe domaći telekom regulator HAKOM, jer tako je dopušteno. Naravno da ima nezadovoljnih korisnika no niti zakon, a niti HAKOM ne mogu zabraniti tržišnu utakmicu. Očekivati da će telekom operateri plaćati višu cijenu za sadržaj koji korisnici u konačnici ukupnom slici i gledanju programskog sadržaja zapravo i ne traže i ne žele je pomalo suludo.
S druge strane proizvođači sadržaja, ovi koji su se našli pogođeni, pokrenuli su medijsku kampanju i na društvenim mrežama, na vlastitim kanalima pozivajući gledatelje da se jave svojim telekom operaterima, ali i tradicionalnim medijima pokušavajući tako ucijeniti telekome da odustanu od nepotpisivanja novog ugovora.
Naime, telekomi se nisu željeli cjenkati, smatrali su da su nove cijene više od onih koje su realne i troškovno i profitno isplative. I odlučili su da jednostavno više ne žele zajedno raditi. Proizvođači sadržaja iskoristili su tada društvene mreže za frontalni napad na telekome, pritom teškoj baražnoj vatri pridodajući napade iza leđa obrane kroz uobičajene medijske kanale. Na tržištu su se spominjali najrazličitiji postupci pritiska. I to je sve legitimno, iako pomalo čudno u tržišnoj utakmici kada sadržaja na tržištu ima zaista mnogo.
Međutim, korisnici i telekomi moraju shvatiti jednu stvar da proizvodnja sadržaja nije jeftina. Ona košta i to mnogo. Prema nekim procjenama Netflix se tako na proizvodnju i produkciju vlastitog sadržaja u 2018. godini planiram olakšati za nekih 8 milijardi dolara. Slično planiraju i neki drugi poput HBO-a, Amazona, Hule. Amazon planira potrošnju u narednim godinama od nekih 5 milijardi dolara, HBO koji snima novu i posljednju sezone Game of Thrones u Dubrovniku potrošiti više od 3 milijarde dolara. Prvi čovjek HBO-a ističe da ponekad više novca ne osigurava kvalitetu, ali u produkcijskom smislu može donijeti više sadržaja. Naravno, složili se s njime ili ne, HBO se dokazao iznimnom kvalitetnim sadržajem.
Ukupno se očekuje da će godišnja potrošnja na produkciju Netflixa, Amazona i Hulua premašiti godišnje čak 15 milijardi dolara u naredne dvije do tri godine i to s tendencijom rasta. Ogromne su to brojke, ogromna su to ulaganja.
Kada pogledam sva ta ulaganja, ali i cijenu sadržaja u konačnici sasvim je jasno zašto je tome tako. U produkciji je tu je cijena najma ili korištenja vlastite opreme, osiguranja opreme, osiguranja ljudi i imovine, osiguranje od moguće nastale štete, plaćanje lokacija, vozila, smještaja, putovanja, cateringa.
I ključno u svakoj produkciji su ljudi koji moraju znati odraditi svoj posao od režisera, scenarista, direktora fotografije, snimatelja, šarfera, direktora rasvjete, montažera, animatora, specijalnih efekata, kostimografa, castinga, ali i mnogih drugih. Zato odjavne špice i imaju toliko ljudi i ponekad traju zaista dugo dok se spomene sve te ljude koji rade. A glumce još nismo niti spomenuli.
Slično je i u drugim video segmentima, dokumentarnom programu, ali i live prijenosima događaja. Sve to košta, zahtjevno je, oprema je iznimno skupa. I znam naći će se sad neki koji će reći što to ovaj priča.
Možda ponešto o tome i znam. Proslavili smo 5 godina portala i 4 godine od izlaska naše prve TV emisije ICTbusiness TV. Emisija koju radi mali produkcijski tim pokazala se velikim zalogajem. Da bi neke od tih emisija nastale proputovali smo doslovno više od pola svijeta, snimali na nekim od najvećih sajmova na svijetu CES u Las Vegasu (našu posljednju emisiju pogledajte ovdje), IFA u Berlinu, CeBIT u Hannoveru, Photokina i Gamescom u Kölnu, ali i mnoge domaće hrvatske konferencije Microsoftove Windayse, Combis, IBM.
Uz ICTbusiness TV kao dodatnim sadržajem medijskog projekta ICTbusiness.info, bavimo se i produkcijom korporativnog videa, snimanjem konferencija i to pod brandom Tomich Productions (neke od radova možete pogledati ovdje). Sve je iznimno financijski zahtjevno, ali ne samo financijski nego i zbog iznimnog angažmana ljudi. Radi se dugo, putuje se, snima se, poslije montira. Za to treba znanja, volje i mnogo ulaganja.
Zbog svega toga i telekomi i proizvođači sadržaja trebaju naći zajednički jezik razumijevajući i jednu i drugu stranu, njihova očekivanja i mogućnosti. Korisnici su tu oni koji odlučuju što, kada i kako žele gledati, ali pritom moraju znati da će neki sadržaj ako ga baš žele gledati morati platiti i više. Kao primjerice Ligu prvaka koja uskoro prelazi s HT-ova MAXtv-a na Vipnet. Samo je pitanje jesu li na to spremni...
