Može li APIS IT potegnuti domaći IT u inozemstvo, mogu li ga druge tvrtke iz privatnog sektora pratiti s obzirom na to da je riječ o državno-gradskoj IT tvrtki kojoj mnogi zamjeraju poslove s državom. Neka su to od pitanja koja se već neko vrijeme postavljaju, neka jako aktualna nakon puta u SAD, a neka stara koliko je „sukoba“ javnog i privatnog u IT sektoru.
Kako je APIS IT državno-gradska tvrtka koja će uskoro slaviti 50 godina postojanja mnogi se u domaćem IT-u pitaju trebaju li oni prepustiti posao privatnom sektoru koji je možda efikasniji i koji bi državnu informatičku infrastrukturu mogao bolje posložiti, dok se drugi pitaju da li je potrebno takve poslove davati onima izvan države jer je riječ o vrlo osjetljivim sustavima od porezne uprave, fiskalizacije, carinskog sustava, kontrole protoka roba i usluga, raznih državnih matica i baza podataka.
I vjerojatno tu nema jednoznačnog i konačnog odgovara, jednostavnog rješenja jer nije sve crno niti bijelo, već je jednostavno negdje između, kao „50 nijansi sive“. Naravno u svjetlu toga treba promatrati i mogućnost da fiskalizacija postane izvozni proizvod što svakako može, ali onda treba razlučiti tko će i što raditi. APIS IT je napravio središnji dio tog sustava, dok su privatne tvrtke radile fiskalne blagajne, a telekomi osim fiskalnih blagajni davali i pristup internetu. I tu bi posla moglo biti za svakog, ali kako će reagirati države kojima se fiskalizacija kao proizvod ponudi, hoće li one dopustiti APIS IT-u da gradi mrežu ili će platiti prijenos znanja, te hoće li domaćim tvrtkama dopustiti da izrađuju rješenja jer svaka država štiti svoje domaće gospodarstvo. Direktno ili indirektno ali je tako. Koliko god mi šutjeli o tome i to je jasna poruka svima, nije lako izvoziti u drugu državu drugoj državi odnosno javnoj upravi jer oni štiti svoje i imaju svoje APIS IT-ove.
Stoga suradnja s IBM-om, ali i ostalima s kojima se u SAD-u sastančilo može pomoći jer i IBM i Oracle i Microsoft i Cisco mogu pomoći, ali naravno gledat će i svoj interes i to je razumljivo i očekivano, nešto što se ne smije ignorirati.
S druge strane, domaće su tvrtke već krenule u izvoz IT rješenja što u regiju što u svijet i u tome su, ako je vjerovati statističkim podacima uspješne. Naravno ako izuzmemo činjenicu da statistika trpi sve. Međutim, kako god da bilo IT svakako ima priliku iskoristiti i potez države i želju APIS IT-a da se ako ništa drugo još više promovira vani i naravno da će na samim tvrtkama biti najveće breme kako uspjeti u novim izvoznim poslovima.
Pritom APIS IT treba biti alat u državnim rukama koji će domaćim tvrtkama otvoriti još jače vrata izvoza, kao podrška jer ipak je to državna tvrtka koja tu mogućnost ima i ne smije zanemarivati domaći IT sektor.
