Kad bi pitali bilo kojeg Hrvata, koja je exYu zemlja danas najnaprednija, vjerujem da bi svi ponosito na prvom mjestu istaknuli vlastitu domovinu. Dijelom iz patriotizma, a dijelom iz - neznanja. Stvari naime, baš i ne stoje onako kako si to većina nas ponosno misli...
Prije desetak godina BiH uvodi obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Informatika je naravno obavezni predmet. Doduše samo u šestom i sedmom razredu sa po dva sata tjedno što i ne bi bilo značajno kad ne bi postojala i jasna orijentacija na maksimalnu primjenu informatike u baš svakom predmetu jer kako to naši susjedi smatraju - informatika ne postoji sebe same radi. Ona je dio svakog predmeta. Osim toga, svako dijete u BiH obavezno će u osnovnoj školi učiti najmanje dva strana jezika.
Kosovo također ima osnovno obrazovanje u trajanju od 9 godina a informatika je obavezan predmet od 6. do 8. razreda kada se u tamošnjim školama sluša i zanimljiv predmet o poduzetništvu i ekonomiji.
U biti, od exYu zemalja, jedino Hrvatska i Srbija još imaju osmogodišnje obavezno obrazovanje. Srbija doduše nema obaveznu informatiku ali zato ima zanimljivu ponudu izbornih predmeta poput npr «Od igračke do računara» koji je u ponudi od 1. razreda.
U Crnoj gori, informatika je obavezna samo u 6. razredu ali zato postoji cijeli niz zanimljivih izbornih predmeta iz ovog područja poput primjerice: Uvod u programiranje, Obrada slike i sl.
Da ne ispadne da smo jedini koji spavaju na lovorikama, pored Hrvatske, Slovenija je jedina exYu zemlja koja svoje osnovnoškolce ne maltretira obaveznim pohađanjem mučnih satova informatike.
Svi su ovi podaci lijepo sažeti u usporednoj analizi koju je prije dvije godine napravila Vlada Crne gore svjesna važnosti temeljnog obrazovanja za budućnost svoje zemlje.
Duboko vjerujem da se i u Hrvatskoj svim silama radi na unaprjeđivanju obrazovnog programa, no istovremeno se ponovo pitam - koja je ono exYu najnaprednija zemlja?
Umjetna inteligencija (AI) i analitičke aplikacije transformiraju industrije, čime učinkovito upravljanje podacima i arhiviranje postaju od iznimne važnosti za tvrtke svih veličina. Budući da ove nove primjene zahtijevaju kapacitete pohrane u rasponu od terabajta do petabajta, organizacijama su potrebna skalabilna rješenja kako bi pratile rast podataka i održale konkurentsku prednost.
Sigurno ste svjesni da je prodaja u puno više od stavljanja proizvoda na web i čekanja da se dogodi magija. Ono što stvarno pokreće prodaju nije samo niska cijena ili dobar dizajn, već kako pogoditi psihološke okidače kod kupca.
Ušli smo u novo razdoblje u kojem se kibernetička sigurnost više ne promatra kao tehnički izazov koji pripada isključivo IT odjelu. Sve je jasnije da je riječ o poslovnom pa onda i strateškom pitanju – pitanju kontinuiteta, povjerenja i, odnedavno, i zakonske odgovornosti.
