Kad bi pitali bilo kojeg Hrvata, koja je exYu zemlja danas najnaprednija, vjerujem da bi svi ponosito na prvom mjestu istaknuli vlastitu domovinu. Dijelom iz patriotizma, a dijelom iz - neznanja. Stvari naime, baš i ne stoje onako kako si to većina nas ponosno misli...
Prije desetak godina BiH uvodi obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Informatika je naravno obavezni predmet. Doduše samo u šestom i sedmom razredu sa po dva sata tjedno što i ne bi bilo značajno kad ne bi postojala i jasna orijentacija na maksimalnu primjenu informatike u baš svakom predmetu jer kako to naši susjedi smatraju - informatika ne postoji sebe same radi. Ona je dio svakog predmeta. Osim toga, svako dijete u BiH obavezno će u osnovnoj školi učiti najmanje dva strana jezika.
Kosovo također ima osnovno obrazovanje u trajanju od 9 godina a informatika je obavezan predmet od 6. do 8. razreda kada se u tamošnjim školama sluša i zanimljiv predmet o poduzetništvu i ekonomiji.
U biti, od exYu zemalja, jedino Hrvatska i Srbija još imaju osmogodišnje obavezno obrazovanje. Srbija doduše nema obaveznu informatiku ali zato ima zanimljivu ponudu izbornih predmeta poput npr «Od igračke do računara» koji je u ponudi od 1. razreda.
U Crnoj gori, informatika je obavezna samo u 6. razredu ali zato postoji cijeli niz zanimljivih izbornih predmeta iz ovog područja poput primjerice: Uvod u programiranje, Obrada slike i sl.
Da ne ispadne da smo jedini koji spavaju na lovorikama, pored Hrvatske, Slovenija je jedina exYu zemlja koja svoje osnovnoškolce ne maltretira obaveznim pohađanjem mučnih satova informatike.
Svi su ovi podaci lijepo sažeti u usporednoj analizi koju je prije dvije godine napravila Vlada Crne gore svjesna važnosti temeljnog obrazovanja za budućnost svoje zemlje.
Duboko vjerujem da se i u Hrvatskoj svim silama radi na unaprjeđivanju obrazovnog programa, no istovremeno se ponovo pitam - koja je ono exYu najnaprednija zemlja?
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
