U vrijeme kada se kompanije trude što više saznati o korisnicima interneta, njihovim navikama, lokaciji i interesima teško je pretpostaviti koliko će daleko ići sofisticiranje personalizacije u tehnologiji. S pravom se postavlja pitanje hoće li kompleksni algoritmi s vremenom kreirati našu online budućnost vodeći nas na određene stranice i na taj način utjecati na naše ponašanje u stvarnom životu.
Još uvijek nismo došli u tu fazu i zasad kompanije uglavnom dodaju ime korisnika na vrh e-maila ili nam pokazuju lokaliziranu verziju svoje stranice. Korisnici još uvijek mogu zaobići te male trikove i izbjeći utjecaj kojeg proizvođači i trgovci pokušavaju imati u našim životima. No, kako bradnovi sve više budu koristili bihevioralne tehnike, kojima će usmjeravati ljude prema reakcijama koje oni žele postići, mnogi će ljudi to ocijeniti nepoželjnim radnjama, odnosno gubitkom slobodne volje dok surfamo internetom.
Bez obzira kakv bio vaš stav prema personalizaciji pristupa korisnicima velike su promjene već iza ugla. Sasvim je sigurno da će nastojanja trgovaca robom i sadržajima poboljšati osobno iskustvo na internetu, a hoće li utjecati na našu slobodnu volju ili ne problem je o kojem se uvijek može raspravljati. Uostalom, koliko god vam netko probao nametati smjer surfanja i dalje ćete moći tražiti i druge sadržaje. Internet je velik i trenutačno u svijetu postoji oko milijarde stranica.
Želite li vidjeti što budućnost donosi ne treba gledati dalje od velikih igrača poput IBM-a, Googlea ili Amazona koji sve više ulažu u bolju analizu raznih podataka kroz svoja napredna tehnološka rješenja. Kako njihovi projekti budu napredovali za očekivati je da će se dogoditi veliki val preuzimanja malih tvrtki koje će biti specijalizirane za određene aspekte u personalizaciji. Dobra i svježa rješenja iz malih tvrtki uz podršku velikih i sofisticiranih sustava donijet će dodatna poboljšanja personalizacije surfanja što bi trebalo rezultirati time da korisnici dobivaju sve više sadržaja koji ih zanima.
Kako bi personalizacija sadržaja bila više privlačna, a manje zastrašujuća trebamo biti svjesni onoga što se događa u pozadini, a moglo bi zaprijetiti našoj slobodnoj volji. Ljudi koji rade na razvoju konkretnih rješenja lako zaboravljaju gledati konačni proizvod očima prosječnog korisnika. Isto tako moramo priznati i da postoji opravdani strah da će kompanije imati previše utjecaja na ono što se servira korisnicima. U konačnici tanka je linija između blokiranja nepoželjnog sadržaja i cenzuriranja u što smo se posljednjih godina već više puta uvjerili.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.