KOLUMNA - EMIL PAVIĆ

Kako poslovno preživjeti u 2014 godini ?

Kako poslovno preživjeti u 2014 godini ?

Moram priznati najčešće pitanje koje mi kolege postavljaju je kako ćemo dalje u novoj godini. Za razliku od javne i državne uprave, privatna poduzeća su svoje restrukturiranje izvršila još prije nekoliko godina. Sada više nema mjesta za nove rezove jer rezerve su iscrpljene, ostaje samo gašenje poduzeća. No kako sve ne bi bilo crno izdvojiti ću jednu zbilja odličnu vijest. Naime u ovoj 2013 otvoreno je preko 9000 novih poduzeća a ugašeno ih je nešto malo više od 4500.To znači da je omjer otvoreno-zatvoreno ipak na strani otvorenih poduzeća.

Možda je to prozor u bolju budućnost. Također primjetan je razvoj malih poduzeća koje osnivaju mladi ljudi bez radnog iskustva koji imaju hrabrosti upustiti se u bespoštednu tržišnu borbu. U atmosferi rastućih troškova poslovanja, smanjivanja potražnje i velike neizvjesnosti pravo je čudo osnovati privatno, malo poduzeće. Većina ljudi koje poznajem reklo bi da to nije poslovni poduhvat nego ludost. Svi traže neku lažnu sigurnost i mogućnost da teške poslovne odluke donosi netko drugi. Da ogromno porezno opterećenje plaća netko drugi. Kapitalizam nažalost tu mogućnost odbacuje. Ako želiš biti nešto više od prosjeka, imati bolje poslovne prilike i veći dohodak tada se trebaš i više žrtvovati. Ne postoji način da uspiješ u profesionalnoj karijeri ako radiš od 08 -16 sati. Bez žrtve nema uspjeha.

Naravno, što znači uspjeh? U normalnim zapadnim, razvijenim tržištima uspjeh znači zapravo za naše prilike veliko materijalno bogatstvo. U našoj zemlji to znači mogućnost plaćanja poreza, režija i hrane te eventualno nekog automobila srednje klase. To znači i mogućnost vraćanja kredita i relativno normalan život. Dakle ista količina rada, vremena i znanja za puno, puno manje novaca. Mislim da to zbilja nije u redu, nije jer je laž da naši ljudi ne rade kao na zapadu. Mi smo vrijedni i spremni smo raditi za puno manje novaca.

Problem našeg gospodarstva je u prenapuhanim cijenama usluga monopola i usudio bih se reći jako velikim poreznim opterećenjem. Kako nekome uopće pada na pamet osnovati poduzeće kada ni uz najbolji poslovni plan ne može doći do kapitala po nekoj razumnoj kamati. Kako da isplati sebi pristojnu plaću kada mora na neto iznos platiti skoro još toliko poreza? Kako da poplaća sve parafiskalne namete npr. naknadu za kulturnu baštinu a ima poduzeće za IT usluge koje veze nemaju s položajnom rentom. Itd... Tužno, a ne mora biti tako.

Izlaz je u smanjivanju svih vrsta poreza. Vrlo jednostavno, ako se smanje porezi tada gospodarstvo postaje konkurentnije. Svi žele ulagati tamo gdje su porezi niski. Naravno, skeptici će vam reći da je u Skandinavskim zemljama porezno opterećenje veće nego kod nas samo se zaboravlja da su oni godinama akumulirali bogatstvo kako bi ga mogli oporezivati. Ključ našeg uspjeha je u jednostavnosti i jeftinom poslovanju. Činjenica da su rashodi centralne države toliki da nas stalno uvjeravaju kako nema prostora za neka smanjivanja ali ja upravo vjerujem u suprotno. Siguran sam da se može napraviti održiva strategija koja može u isto vrijeme pomoći poduzetnicima a s druge strane dugoročno državi donijeti više poreznog prihoda.

Nemamo puno vremena. Poduzetnici su iscrpili svoje rezerve i sada svi poslujemo na minimumu održavajući hladne pogone. Vrijeme rasta kao da je iz nekog prošlog života u kojem smo na kraju godine zbrajali pluseve i dobit dok sada se uspjehom smatra i 1 kuna u zelenom, iznad crte. Na raskrsnici smo, vrlo brzo ćemo se suočiti s istinom.

 

 

 

* O autoru: Emil Pavić posjeduje više od 15 godina profesionalnog iskustva. Ekspert na području preciznog marketinga i prodaje. Do sada je radio u više poduzeća i industrija na vodećim pozicijama. Iza sebe ima niz seminara i radionica te je nositelj nekoliko državnih certifikata; Posrednika u osiguranju, Zastupnika u osiguranju i Agenta nekretnina. Također, autor je knjige „Kako sam odlučio promijeniti posao“. Trenutno je na poziciji CMO-a prve hrvatske agencije za direktnu poštu, „Printera direkt“ koja je dio „Printera grupe“.