Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Foto: Fotolia

Dok medijske stupce pune vijesti o ruskom hakiranju američkih predsjedničkih izbora, što je pomalo senzacionalistički, realnost 2016. godine uistinu jest prepuna vijesti o raznim cyber napadima s ozbiljnim posljedicama. Materijalna šteta broji se u milijardama američkih dolara.

I to samo za ono što se zna jer mnogi iz osjećaja neugode ne žele priznati da su im provalili u sustav. Ono posljednje što se zna jest da je prošlog mjeseca ukradeno 3,1 milijuna dolara s korisničkih računa kad je "pao" britanski lanac trgovina Tesco. Oštećeno je devet tisuća kupaca.

Najopasnije je pak bilo 21. listopada, kad se zbio DDoS (denial of service) napad na internetskog providera Dyn, zbog čega su srušeni Netflix, Facebook, Twitter, Guardian, Amazon, CNN, New York Times, Wall Street Journal i mnoge druge. Materijalna šteta pritom je nepoznata, ali nagađa se da je riječ o nekoliko milijuna dolara, minimalno.

Prije tri mjeseca zabilježen je najveći napad u povijesti. On je bio uvertira za ono 21. listopada. Zbio se DDoS napad od 620Gbps na Krebs on Security, web stranicu Briana Krebsa. Riječ je o stručnjaku za sigurnost na internetu i on se ne libi razotkrivati hakere, napadati ih, davati savjete kako se s njima nositi. Naime, on je nekad radio kao istraživački novinar Washington Posta i zna posao pa je tako krajem rujna razotkrio dvojicu hakera, odgovornih za brojne DDoS napade u posljednje vrijeme, uslijedila je osveta.

Ne treba smetnuti s uma da je ranije u prosincu objavljeno da je provaljeno u više od milijardu Yahoo korisničkih računa u 2013., ali i u njih 500 milijuna u 2014.

Prisjetimo se i prva četiri mjeseca ove godine, kad je FBI zahtijevao od Applea da im omogući provaliti u iPhone terorista Syeda Farooka, odgovornog za napad u San Bernardinu. Odbili su jer bi time ugrozili sve druge korisnike, što je naišlo na različite stavove, ali na kraju je bilo kako je Apple htio.

U ožujku je pak središnja banka Bangladeša napadnuta od strane cyber kriminalaca i pritom oštećena za 81 milijun američkih dolara, a lako su mogli ostati i bez dodatnih 870 milijuna dolara da odgovorni nisu napravili pravopisnu grešku! Naime, skupina cyber kriminalaca je koristila ukradena uvjerenja milijuna korisnika kojima su provalili na račune pa su njihovi zahtjevi za povlačenjem novca izgledali zakonito i autentično. Sve je izvedeno skoro pa besprijekorno, a pripreme su trajale mjesecima kako bi napadači otkrili na koji se način obavlja poslovanje, odnosno, koja je procedura kod povlačenja novca.

Čak ne bi cijelu "akciju" spriječila ni činjenica da su banci u Bangladešu upozorenja o povećem broju transakcija i poprilično visokim svotama novca koji se želi povući, poslani od strane Deutsche Bank i Federal Reserve Bank of New York, da se nije dogodila ta famozna pravopisna greška. Odosno, obični tipfeler.

Još iz kategorije

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

22.08.2017. komentiraj

Gotovo da ne postoji proizvođač bilo kakvog informatičkog, a pogotovo infrastrukturnog proizvoda koji u GDPR-u nije uočio sjajnu priliku za povećanje prihoda. Gotovo svaki vendor razvio je posebne prodajne materijale za uvjeravanje korisnika kako je baš njihov proizvod gotovo svemoguće rješenje za GDPR probleme.

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!