Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Kako je 2016. godina postala godinom hakiranja

Foto: Fotolia

Dok medijske stupce pune vijesti o ruskom hakiranju američkih predsjedničkih izbora, što je pomalo senzacionalistički, realnost 2016. godine uistinu jest prepuna vijesti o raznim cyber napadima s ozbiljnim posljedicama. Materijalna šteta broji se u milijardama američkih dolara.

I to samo za ono što se zna jer mnogi iz osjećaja neugode ne žele priznati da su im provalili u sustav. Ono posljednje što se zna jest da je prošlog mjeseca ukradeno 3,1 milijuna dolara s korisničkih računa kad je "pao" britanski lanac trgovina Tesco. Oštećeno je devet tisuća kupaca.

Najopasnije je pak bilo 21. listopada, kad se zbio DDoS (denial of service) napad na internetskog providera Dyn, zbog čega su srušeni Netflix, Facebook, Twitter, Guardian, Amazon, CNN, New York Times, Wall Street Journal i mnoge druge. Materijalna šteta pritom je nepoznata, ali nagađa se da je riječ o nekoliko milijuna dolara, minimalno.

Prije tri mjeseca zabilježen je najveći napad u povijesti. On je bio uvertira za ono 21. listopada. Zbio se DDoS napad od 620Gbps na Krebs on Security, web stranicu Briana Krebsa. Riječ je o stručnjaku za sigurnost na internetu i on se ne libi razotkrivati hakere, napadati ih, davati savjete kako se s njima nositi. Naime, on je nekad radio kao istraživački novinar Washington Posta i zna posao pa je tako krajem rujna razotkrio dvojicu hakera, odgovornih za brojne DDoS napade u posljednje vrijeme, uslijedila je osveta.

Ne treba smetnuti s uma da je ranije u prosincu objavljeno da je provaljeno u više od milijardu Yahoo korisničkih računa u 2013., ali i u njih 500 milijuna u 2014.

Prisjetimo se i prva četiri mjeseca ove godine, kad je FBI zahtijevao od Applea da im omogući provaliti u iPhone terorista Syeda Farooka, odgovornog za napad u San Bernardinu. Odbili su jer bi time ugrozili sve druge korisnike, što je naišlo na različite stavove, ali na kraju je bilo kako je Apple htio.

U ožujku je pak središnja banka Bangladeša napadnuta od strane cyber kriminalaca i pritom oštećena za 81 milijun američkih dolara, a lako su mogli ostati i bez dodatnih 870 milijuna dolara da odgovorni nisu napravili pravopisnu grešku! Naime, skupina cyber kriminalaca je koristila ukradena uvjerenja milijuna korisnika kojima su provalili na račune pa su njihovi zahtjevi za povlačenjem novca izgledali zakonito i autentično. Sve je izvedeno skoro pa besprijekorno, a pripreme su trajale mjesecima kako bi napadači otkrili na koji se način obavlja poslovanje, odnosno, koja je procedura kod povlačenja novca.

Čak ne bi cijelu "akciju" spriječila ni činjenica da su banci u Bangladešu upozorenja o povećem broju transakcija i poprilično visokim svotama novca koji se želi povući, poslani od strane Deutsche Bank i Federal Reserve Bank of New York, da se nije dogodila ta famozna pravopisna greška. Odosno, obični tipfeler.

Još iz kategorije

Sanjaju li europarlamentarci električne ovce?

Sanjaju li europarlamentarci električne ovce?

20.02.2017. komentiraj

Nedavno je povjerenstvo za pravna pitanja Europskog parlamenta pripremilo izvješće koje sadrži preporuke vezane uz Zakon o robotici. Odmah potom je skupina od 38 parlamentaraca podnjela prigovor izvješću, tražeći da se iz njega brišu neke stavke, koje umjetnu inteligenciju priznaju kao odgovorno biće.

Nove visine, nove mogućnosti -  Dronefest 2017

Nove visine, nove mogućnosti - Dronefest 2017

16.02.2017. komentiraj

Jesmo li postigli napredak u zadnjih godinu dana po pitanju prepoznatljivosti i prepoznatog potencijala uporabe bespilotnih letjelica? Kakva je perspektiva industrije bespilotnih zrakoplova? Znamo li dovoljno o mogućnostima primjene u poljoprivredi? Kakva su iskustva tvrtki iz regije? To su samo neke teme na koje tražimo odgovore na ovogodišnjoj Dronefest 2017 konferenciji.

GDPR: Vrući krumpir koji je servirala Europska unija ili grom koji će snažno pogoditi tvrtke?

GDPR: Vrući krumpir koji je servirala Europska unija ili grom koji će snažno pogoditi tvrtke?

14.02.2017. komentiraj

Pridjev “nova” uredba o zaštiti osobnih podataka iz današnjeg kuta gledanja svakako je promašen. Dokument koji je ugledao svijetlo dana 27. travnja 2016. godine pod punim nazivom UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), predmet je rasprava više od osam mjeseci.