Internet stvari (IoT) još uvijek diže prašinu i mnogi misle da je to smjer u kojem će evoluirati tehnologija, ali i naše poimanje stvarnosti. Naravno, to nije tako i nakon svih kritika bi mnogima ipak trebalo već biti jasno da IoT ima još mnogo prepreka koje treba „preskočiti“ ili zaobići pa da krene snažno prema naprijed.
Do 2020. godine će na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni. S obzirom da se očekuju prihodi u industriji od 350 milijardi američkih dolara i oko 200 tisuća novih radnih mjesta, motiva ne nedostaje da se to napravi kako treba. No da su problemi značajni, jesu. I mogli bi usporiti ili onemogućiti IoT da se razvije.
Naime, trenutna situacija pokazuje da IoT uređaji nisu baš popularni. Google Glass, tableti i razni uređaji kojima možemo upravljati iz daljine, ne prodaju se dobro i taj trend poništava pokušaj nametanja IoT trenda. Hakerski napadi, špijunaža i SF filmovi koji nude katastrofu, drže ljude podalje od cijelog ovog novog koncepta. Nemaju povjerenje u uređaje, ne žele se oslanjati na njih i dok im se ne garantira sigurnost, tako će i biti.
Uz sve to, ne postoje ni postavljeni standardi koji bi osiguravali neometan rad više uređaja odjednom, potrebni su protokoli, regulative i suradnja operatera međusobno. Uz to, potrebna je bolja infrastruktura i znatno brže internetske konekcije. O svemu tome se nije mislilo jer lako je povezati termometar (nije Google bez razloga preuzeo NEST) ili neki manji uređaj s pametnim telefonom, ali ukoliko želite kontrolu nad svim uređajima, potrebno je nešto više, kompliciranije i trenutno potpuno neizvedivo.
Problem je i sigurnost, dovoljno jedno "probijanje" da bi netko imao kontrolu nad našom svakodnevicom. To ne zvuči nimalo obećavajuće. Zato, najveće kompanije moraju prionuti na posao.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
