Nedavno sam boravila u Londonu na radionici Engleske središnje banke na temu Big data and central banks. Radionica je pokrivala široki spektar tema; od poslovne inteligencije do napredne analitike, s naglaskom na naprednu analitiku. Čini mi se da se danas buzzword big data intenzivno poistovjećuje s naprednom analitikom, iako je tehnologija napredne analitike bila raspoloživa prije mnogo godina, što je bilo i jedno od mojih pitanja predavaču, zašto je tome tako? Na temu big data sam pisala prije otprilike godina dana, ovo nije članak o tome.
Radionica je okupila predstavnike gotovo svih europskih centralnih banka pa čak i neke iz vrlo dalekih zemalja kao što su Čile, Meksiko i Tajland. Bilo je zanimljivo čuti kako se živi u tim udaljenim zemljama, npr. prije nekoliko godina u Čileu je radni tjedan skraćen s 48 na 45 sati. Produženo radno vrijeme uvedeno je jer je zakonodavac procijenio da su čileanski radionici potpuno neefikasni, prekasno dolaze na posao, premalo rade, imaju previše pauza za kavu i predugu pauzu za ručak te stoga obave premalo posla u standardnih 40 radnih sati.
Jedna od glavnih poslovnih tema kojima su se bavili mediji u Londonu bili su novi propisi od strane engleske središnje banke pri davanju kredita stanovništvu za kupovinu stambene nekretnine; banke trebaju provesti stres test kako bi ustanovile da li zajmoprimci mogu podnijeti teret hipoteke ukoliko bi kamatna stopa narasla za 3% od početne te najviše 15% novih poslova može imati omjer kredita i prihoda (engl. LTI) 4,5. Činjenica koja je potaknula središnju banku na akciju bio je rast cijena nekretnina u Londonu u zadnjih godina dana za velikih 25%, a u ostalom dijelu Engleske za 10%.
Ova informacija je gotovo nevjerojatna s obzirom na stanje u Hrvatskoj; recesija, vrlo loše stanje na tržištu nekretnina te veliki pad cijena istih. Na radionici je predstavljena analiza koju je Engleska središnja banka napravila prije donošenja te odluke. Posljedično, trenutno u Londonu fali 600 bolničara u vozilima hitne pomoći, ta se radna mjesta ne popunjavaju radi niskih plaća u javnom sektoru te visokih troškova života u Londonu.
Međutim, akcija se nije zaustavila samo na središnjoj banci, vlada planira uložiti vrlo velika sredstva u još bolji razvoj cestovne i željezničke infrastrukture na jugu i sjeveru Engleske ne bi li nekako olakšala dolazak na posao u London iz udaljenih gradova kao i razvoj ostalih dijelova Engleske te tako smanjila potražnju na tržištu nekretnina u Londonu. Također, planiraju značajna ulaganja u WiFi infrastrukturu na glavnim željezničkim smjerovima kako bi se osigurala bolja pokrivenost bežičnim internetom.
Ideja je da udaljeni putnici za London mogu za vrijeme puta raditi te tako 'uštedjeti' vrijeme. Cijelu investiciju planiraju financirati iz fonda u koji koncesionari željezničkih linija plaćaju kazne za kašnjenje, radi se o čak 70 milijuna funti.
Jedna od glavnih ostalih tema bio je Tour de France koji je ove godine počeo s tri etape u Engleskoj. Organizirano je veliko svečano otvaranje gdje su engleske kraljevske zračne snage preletjele Yorkshire u bojama francuske zastave. Svugdje na ruti, nevjerojatna količina ljudi dočekivala je bicikliste, čak su ih pokušavali dodirnuti skakanjem pred njih što je prilično opasno. Količina entuzijazama koju se iskazali potpuno mi je neshvatljiva s obzirom na to da Englezi ne izgledaju kao biciklistička nacija, moguće je vidjeti vrlo malo biciklista na prometnicama u Londonu.
I Hrvatska je dala svoj doprinosu Touru, u City-u je postavljeno 50 skulptura biciklista našeg poznatog umjetnika Vaska Lipovca. Postavljanje skulptura organizirali su umjetnikovi sinovi.
I na kraju, kako Hrvatska stoji među središnjim bankama? Zapravo, odlično. Količina i granularnost podataka koje prikupljamo prema lokalnoj regulativi objavljenoj na web stranici mnoge središnje banke neće nikad dosegnuti. Kolege iz Austrije koje su predstavljale svoje rješenje, a imali su priliku vidjeti hrvatsko rješenje pri posjeti Zagrebu, pohvalili su nas pred svima, njihov cilj je doći do naše razine...
