Vrijeme je očito napokon stiglo, Internet stvari (IoT) nije više samo nešto o čemu se govori u teoriji jer trenutno u svijetu postoji 6,4 milijarde spojenih uređaja, barem ako je vjerovati istraživanju Gartnera. To znači da bi je u ovom trenutku situacija već za 30 posto bolja nego u isto vrijeme prošle godine. Dakle, došlo je vrijeme i da se postave neki standardi, da odgovorni ne kaskaju iza svega što nam nudi tehnologija.
Do 2020. godine će na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni. Najgore od svega, malo je i konkretnih znanja o IoT.
Primjerice, slična je situacija bila s Internetom početkom 21. stoljeća i najbolje o tome govori društvena mreža Friendster nastala 2002. godine s identičnom idejom i "ponudom" kao Facebook tri godine kasnije. No nije se probila jer ljudi u to vrijeme nisu imali dovoljno povjerenja u samu mrežu i postavljanje svojih privatnih podataka tako javno. Mark Zuckerberg je zato imao sreće i našao se na tržištu u pravom trenutku, kad su ljudi probili te barijere nepovjerljivosti. Potrebna je takva situacija i za IoT. Dakle, čeka se Zuckerberg u tom dijelu industrije.
Prvenstveno, treba postaviti standarde koji bi osiguravali neometan rad više uređaja odjednom, potrebni su protokoli, regulative i suradnja operatera međusobno. Uz to, potrebna je bolja infrastruktura i znatno brže internetske konekcije. O svemu tome se nije mislilo jer lako je povezati termometar (nije Google bez razloga preuzeo NEST) ili neki manji uređaj s pametnim telefonom, ali ukoliko želite kontrolu nad svim uređajima, potrebno je nešto više, kompliciranije i trenutno potpuno neizvedivo.
Stoga, da bi sve krenulo prema naprijed potrebno je promijeniti način razmišljanja ljudi, stvarnost koju su postavili lideri tehnoloških kompanija i potom bi se možda moglo početi raditi i na samom povjerenju eventualnih korisnika.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
