INOVACIJA … Zagreb – inovativni grad

INOVACIJA …  Zagreb – inovativni grad

Foto: Dražen Tomić

Svaka vrsta organizacije ima svojih specifičnosti u pogledu inovacije. U nekoliko prošlih članaka smo vidjeli kako inovacija funkcionira u jednoj specifičnoj „industriji“ kao što je zdravstvo. Različite vrste organizacija - bolnice, osiguranja, primarna zaštita, preventiva –  unutar generalnih inovacijskih pravila ima svojih posebnosti. Još ranije smo u člancima ove kolumne vidjeli što se dešava u drugim javnim organizacijama, kao što su gradovi:

U javnom sektoru osnovna je značajka da nema „Market pull“ mehanizma budući da su to organizacije koje „ne mogu propasti“. „Technology push“ naravno nije dovoljan za sustavnu inovaciju. Kao primjer uzmimo „PR“ tip „Mi smo Smart City!“ koji je  često samo skup gadgeta. To tu i tamo izgleda zgodno, no za generalno prihvaćanje inovacijskog ponašanja potrebno je mnogo više. Izvorište inovacije je u javnom sektoru „Authoritiers pull“ – naški rečeno „politička volja“ vodstva grada za uspostavom inovacijskog sustava. Iz ove osnovne pretpostavke slijedi aktivnost na edukaciji zaposlenika o inovaciji, a što je prvi korak u razvoju glavnog pokretača inovacije - inovacijske kulture.

Za sustav upravljanja inovacijom (Innovation Management System – IMS) u Gradu Zagrebu postoji solidna regulatorna osnova

Opisana je dolje u okviru „Jeste li znali?“. Takva regulacija procesa je možda formalizam, no odličan je protivnik jednom od najjačih izgovora protiv inovacije u javnom sektoru:

„To nije predviđeno našim propisima!“.

Čak i kad se razgovara o radikalnoj inovaciji za koju trebaju milijunske investicije i mjeseci implementacije, na putu joj lako može stajati propis, koji bi se  da postoji „politička volja“ - uz nula troška mogao promijeniti za nekoliko dana!

JESTE LI ZNALI?

… da grad Zagreb ima vrlo sofisticirano razrađen sustav upravljanja promjenama? Postoji Služba za analizu i unapređenje poslovnih procesa koja u suradnji s „vlasnicima“ pojasni pojam modelira poslovne procese. Unutar toga za sustav upravljanja inovacijom imamo odličnu vijest:

„PRAVILNIK o zaprimanju i vrednovanju inicijativa, odobrenju i uspostavi, provedbi i zatvaranju projekata u Gradu Zagrebu“ (Službeni glasnik Grada Zagreba, Broj 13 od 28. rujna 2012.), vidi OVDJE.

Grad Zagreb je ovakvom regulacijom institucionalizirao prihvaćanje inovativnih ideja i naziva ih „inicijativama“. One dolaze iz svih mogućih izvora, internih i eksternih:

Članak 3.

Inicijativu mogu dati gradska upravna tijela, svaki zaposlenik gradske uprave Grada Zagreba te svaka fizička ili pravna osoba (u daljnjem tekstu: inicijator).

Inicijativa se podnosi Uredu gradonačelnika u pisanome obliku.

Ako je inicijator gradsko upravno tijelo uz inicijativu se obvezno prilaže i nacrt projektnoga prijedloga. Inicijative ostalih inicijatora Ured gradonačelnika dostavlja gradskome upravnom tijelu nadležnom za poslove koji su predmet inicijative (dalje u tekstu: nadležno tijelo) na odobravanje.

Dakle, svi građani Grada Zagreba (pa čak i svaka druga fizička osoba) mogu biti „inicijatori“. Oni su pozvani da Uredu gradonačelnika predlože svoju „inicijativu“ koja je:

„prijedlog za novi posao, proces ili za poboljšanje postojećih poslova ili procesa“

Provjerio smo kako to funkcionira u praksi – 25.1.2017. poslao sam ovakav prijedlog u Ured gradonačelnika:

„… Budući da se bavim inovacijom, predlažem da Grad Zagreb uvede proces sustavnog upravljanja inovacijom, kako interno (uredi i Holding), tako i „open innovation“ kroz pribavljanje i ocjenjivanje inovativnih ideja od strane građana.

Ukoliko za takvo što postoji interes s Vaše strane, stojim na raspolaganju za razradu toga u obliku koji smatrate primjerenim.“

Uistinu neočekivano za organizacije javnoga sektora u Hrvatskoj, pogotovo za upravne, iz Ureda gradonačelnika već 27.1. (za dva dana! dolazi poziv na razgovor o dostavljenom prijedlogu:

„Primili smo Vašu zamolbu za sastanak koju ste uputili gradonačelniku Grada Zagreba na temu uvođenja procesa sustavnog upravljanja inovacijom.

U ime gradonačelnika primit će vas pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić, u ponedjeljak, 30. siječnja 2017. u 10 h, soba 194/I, Trg Stjepana Radića 1.“

Tako je u svega nekoliko dana započeo projekt „Zagreb – inovativni grad“!

Onima koji će prigovoriti da je takva pozitivna reakcija uzrokovana predizbornim „tajmingom“, mogu odgovoriti vrlo jednostavno: slični prijedlozi su išli drugim tijelima vlasti i strankama. Kako je uobičajeno kod „unsolicited“ (ničim izazvanog) prijedloga bez osigurane osobne „veze“ takav prijedlog u pravilu završava bez povratne reakcije. Uostalom pitam se, ako je prijedlog kvalitetan, zar on treba čekati neko „politički oportuno“ vrijeme?

Ovdje smo vidjeli, kad postoji „Authority push“ u dva se dana može i bez „osobne veze“ pokrenuti neki inovativni projekt u organizaciji javnoga sektora. Naravno da razrada i dogovori oko uspostave inovacijskog sustava u Gradu Zagrebu zahtijevaju mnogo više napora i vremena. No čak i da taj projekt negdje u „bespućima inovacijske zbiljnosti“ ili „političke dinamike“ doživi neuspjeh, lekcije naučene iz njegovog početka su vrijedile truda učinjenog na svim stranama.

Grad Zagreb je u prijedlogu implementacije IMS-a ovdje prepoznao strategijsku važnost inovacije kao sustavnog procesa u svim svojim sastavnicama (službe, uredi, podružnice, ustanove). Na sastancima s Gradskom upravom i Upravom Holdinga i njegovih podružnica je projekt predstavljen odgovorima  na sedam temeljnih pitanja - ŠTO, ZAŠTO, TKO, GDJE, KADA, KAKO, KOLIKO? :

Uvod

Po „Global Innovation Index“ mjerenju u 2016. Hrvatska je na 47. mjestu  od 128 zemalja u svijetu, a  po ocjenjivanju inovativnih gradova je Zagreb 237. od 442. Po usvajanju novih tehnologija i angažiranosti zaposlenika smo „fenjeraši“da li to razumiju ja ne uspoređujući se na EU- ili svjetskoj razini.

Ovakav nezavidan položaj je uzrokovan primarno inovacijskom ne/kulturom. Grad Zagreb je zato odlučio implementirati sustav upravljanja inovacijom („Innovation Management System“ – IMS). Ovaj projekt obuhvaća sve aspekte inovacije: interne za unapređenje poslovnih procesa i eksterne za sva područja usluga koje grad Zagreba pruža građanima. Inovacija je usmjerena na unapređenje usluga i povećanje efikasnosti gradskih službi i poduzeća.

ŠTO?

IMS je koncept cjelovite inovacije, od vizije/strategije i planiranja, preko poticanja sudionika (internih i eksternih), te omogućavanja stvaranja, razrade i primjene inovativnih ideja, istraživanja i ocjenjivanja ideja, eksperimentiranja s njima, do izvođenja (realizacije) i onda daljnjih njihovih unapređenja. Životni ciklus inovacije je prikazan s prikazanom„8E shemom“:

ZAŠTO?

Svrha inovacije u javnom sektoru je unapređenje usluga i povećanje efikasnosti poslovnih procesa. Poznato je da su tvrtke realnog sektora inovativnije od organizacija javnog sektora zato što ih potiče tržište. Zato je umjesto „Market pull“ (tržišna motivacija) nužan inovacijski poticaj od strane vodstva institucija javnog sektora („Authorities pull“). Prihvaćanje ovog projektnog prijedloga je upravo takvo strateško opredjeljenje vodstva Grada Zagreba.

TKO?

Glavni „sastojak“ inovacije su ljudi koji sudjeluju u procesu. Izvori inovativnih ideja su interni (svi zaposlenici uprave grada i gradskih poduzeća) i eksterni (građani grada Zagreba i stručna javnost). U organizaciji IMS-a se mogu uspostaviti „sektorski inovacijski savjeti“ (npr. za kulturu i obrazovanje, zdravstvo, promet, gradsku upravu, čistoću, …, po uzoru na grad Beč), koji će imati glavnu riječ u evaluaciji inovacijskih prijedloga. U početnoj fazi to može biti jedinstveno tijelo (Radna skupina / Inovativna grupa) koja uključuje sve gradske sastavnice značajne za inovaciju. Uz vodstvo ukupnog projekta treba biti nominirana osoba koja može preuzeti funkciju „Chief Innovation Officer“ ili „Innovation manager“ (ili se tijekom projekta za to osposobljavati). To je prvi korak u održivosti sustava a da ne bude entuzijastičnih implementacija iza koje ne slijedi dovoljna aktivnost. To se dešava zbog manjka održavanja i potpore (kao što se dešava s platformama „Moj Zagreb“, FUPOL ili „e-Građani“).

GDJE?

IMS funkcionira unutar Gradske uprave i gradskih poduzeća za zaposlenike, te na platformi mreže socijalnih medija za ostvarenje komunikacije s građanima. Upravo građani daju najvažnije inpute u obliku inovativnih ideja i njihovu početnu evaluaciju, na osnovi čega Grad određuje prioritete i dinamiku realizacije.

KADA?

Interni dio IMS-a funkcionira kontinuirano, tražeći od zaposlenika davanje ideja i stupnjevanu („stage gate“) evaluaciju, a upravljaju njime linijski menadžeri i sektorski inovacijski savjet. Od građana se također dobivaju ideje, „lajkovi“ i rasprava o mogućim inovacijama. Najbolje ideje se ostvaruju, a sudionici procesa  inovacije nagrađuju kroz „gamifikaciju“  kojom se određuju MVC – Most Valuable Contributors – osobe koje daju najvrednije prijedloge).

Dinamika implementacije IMS-a je 6-12 mjeseci. Naravno, konkretni projekti koji predstavljaju realizaciju  pojedinih inovativnih ideja se realiziraju u dinamici zavisno o obujmu i resursima. Održivost je trajna!

Za „Proof-of-concept“ se koristi inicijalni pilot projekt mreže socijalnih medija u skladu s Pravilnikom o inicijativama. Takav pilot može trajati najdulje 4-5 mjeseci, uključivo razvoj i implementaciju platforme, te evaluaciju.

KAKO?

Platforma za interni inovacijski proces može biti neki licencirani sustav, poželjno hrvatskog proizvođača (npr. CROZ d.o.o. http://www.likemyidea.com/) ili pak postojeći sustav za upravljanje promjenama (na ARIS platformi). „Open Innovation“ se provodi nekom platformom za „crowdsourcing“ („pribavljanje iz mnoštva“), prvi izbor je raširena mreža socijalnih medija, npr. dorađene facebook stranice.

Pilot se može realizirati jednim jednostavnim rješenjem (npr. pomoću WordPress alata), te odgovarajućim prisustvom na facebooku. Sada je u pilotu to tako i načinjeno:

KOLIKO?

Vođenje i nadzor realizacije IMS-a je „krovni projekt“ (ili „portfolio projekata“) koji zahtjeva vanjski „project management“, što treba biti osigurano jednim godišnjim ugovorom, s definiranim isporukama, uvjetima i rokovima, uz cijenu koja odgovara ukupnom opterećenju od pola radnog vremena radnim danom. Treba predvidjeti i sličan interni trošak za jednog „Innovation Managera“ (vjerojatno „junior“).

Korištenje licenciranog rješenja za interni IMS je stvar odabira i obujma, okvirni trošak implementacije može biti oko 300.000 HRK, a godišnji najam licenci s održavanjem oko 100.000 HRK.

Uspostava mreže socijalnih medija za crowdsourcing također zavisi o obujmu usluge, realno je planirati sa 250.000 HRK za uspostavu, te kasnije sa 150.000 HRK za godišnje održavanje, dorade i administraciju.

Pilot projekt za provjeru koncepta korištenja mreže socijalnih medija se može realizirati za 40-50.000 HRK u roku od 6 mjeseci, uključivo razvoj i evaluacija s preporukama za krajnje projektno rješenje.

Sljedeća tema je pilot projekt „Zagreb – inovativni grad“, o čemu više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

22.08.2017. komentiraj

Gotovo da ne postoji proizvođač bilo kakvog informatičkog, a pogotovo infrastrukturnog proizvoda koji u GDPR-u nije uočio sjajnu priliku za povećanje prihoda. Gotovo svaki vendor razvio je posebne prodajne materijale za uvjeravanje korisnika kako je baš njihov proizvod gotovo svemoguće rješenje za GDPR probleme.

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!