INOVACIJA … uloge vodstva u blokadama i potpori

INOVACIJA …  uloge vodstva u blokadama i potpori

Foto: Dražen Tomić

Neki ljudi prihvaćaju promjene bez problema pododupirući inovaciju. Drugi se apriori opiru bilo kakvim promjenama  blokirajući je. Takvi interni činitelji kao osobine pojedinaca  mogu se u inovacijskom procesu promatrati i na skupnoj razini, razvrstano po njihovim ulogama. U prošloj kolumni smo u otvorenoj inovaciji u javnom sektoru razmatrali tri takve skupine uloga:

  1. Nadležni (predlagatelji i donositelji odluka)
  2. Moderatori („content managers“, stručnjaci, ujedno glasnogovornici nadležnih)
  3. Ideatori (građani u crowdsourcingu)

Pođimo u ovoj piramidi odozgo, s vrha hijerarhije! Uloga top-managementa je jasna: stvaranje uvjeta za ostvarivanje inovacije.  Zaposlenici organizacija javnog sektora ili  korisnici njihovih usluga rijetko percipiraju vodstva  kao  inovacijske vizionare, a naročito ne kao uspješne provoditelje inovativne misije! Loša pozicija  Hrvatske u više indeksa inovacijske zrelosti u kombinaciji s ocjenama uspješnosti javnoga sektora svakako potvrđuje tu impresiju (vidi okvir „Jeste li znali?“). razvodnio si temu nastavljaš i ispod slike

Za ilustraciju između „deklaracije“ i „egzekucije“ od strane vodstva organizacije možemo  parafrazirati starog-novog zagrebačkog gradonačelnika („Živim Zagreb!“): „Inovaciju treba živjeti!“. To konkretno znači da osim deklaracije „MI smo inovativni!“ i regulacije („Imamo Pravilnik!“) najviše vodstvo organizacije treba konkretno poticati, pratiti i javno promovirati inovaciju. Grad Zagreb je projektom „Zagreb – inovativni grad“ i pripadnim pilot projektom www.zg-inovacija.eu učinio dobar (mali) iskorak u pogledu konkretnog poticaja (otvorenoj) inovaciji. Sada treba još ozbiljno poraditi na praćenju interne obrade inovativnih ideja kao i na javnoj promociji inovacije. Tek  time bi Zagreb uistinu bio prepoznat kao „inovativni grad“.

Da zaključimo o najvišem vodstvu, ono je zaduženo za sljedeće tri stvari:

  • razvoj inovacijske kulture
  • omogućavanje inovacijskog procesa
  • nadzor provedbe ukupnog životnog ciklusa inovacije u organizaciji.

Neka svatko tko poznaje organizacije javnoga sektora razmisli u kojoj mjeri njihova vodstva ispunjavaju ova zaduženja? Također je pitanje koliko je njima kao osobama ili užim grupama uopće u interesu baviti se takvim stvarima koje su stručno vrlo zahtjevne, a ishodi zapravo rizični? Neće li vodstvo javne organizacije radije težiti „busines-as-usual“ ranije ustaljenom ponašanju?. Umjesto preuzimanja rizika ne samo pojedinačnih inovacija, nego i imidža promotora inovacije koje nužno ne moraju donijeti spektakularne rezultate, komotnije je ostati na sigurnom teritoriju!

JESTE LI ZNALI?

… da je Hrvatska još više pala na ljestvici konkurentnosti uglednog IMD instituta iz Lausanne (Švicarska)? U izvješću za 2016. smo sada 59. od 63 ocijene zemlje, vidi OVDJE.

Mnogo je indikatora koji utječu na konkurentnost, dva od njih su:

  • niska inovativnost
  • neprilagodljive politike vlade

Vrlo slično smo ocijenjeni i drugom indeksu konkurentnosti – World Economic Foruma - „The Global Competitiveness Report 2016–2017“. Tu smo 74. u svijetu (negdje između Barbadosa, Urugvaja, Jamajke i Irana) od 138 ispitanih zemalja, gdje se bilježi konstantni pad inovativnosti, pa smo sada po tom podindeksu u rangu 92, što je godišnji pad za dva mjesta.

Sve ovo je dokaz da trebamo žurno i snažno iskoristiti potencijal poboljšanja u unapređenju inovativnosti. Taj je potencijal značajno veći upravo u javnom sektoru:

Vidimo da su upravo inovacija i institucije (= „javni sektor“) pored razvijenosti financijskog tržišta najlošije ocijenjeni podindeksi, za cijelu ocjenu (u sustavu 1-7) niži od prosjeka Europe i Sjeverne Amerike.

Kad usporedimo ulogu vodstva organizacija u realnom sektoru s onima u javnom, osobno ponašanje je vrlo slično: rijetka je izričita potpora inovacijama, odnosno uspostava sustava koji uklanja blokade kreativnosti zaposlenika i kupaca. Zanimljiva se rasprava vodila u jednoj javnoj ustanovi gdje je bilo izraženo apriorno „neprijateljstvo“ prema inovaciji: „Mi imamo zakone po kojima radimo, naši procesi su odlični, što će nam inovacija?“. Inovacijski konzultant pokušava uvjeriti vodstvo ustanove da je sličnu argumentaciju imalo i vodstvo Kodaka, koji je izumio digitalnu kameru davne 1975: „Mi smo vodeći na tržištu filma, što će nam digitalna fotografija, kad i ovako odlično zarađujemo već cijelo stoljeće!?“. Rezultat: zbog blokiranja vlastite inovacije i zaostajanja u digitalnoj fotografiji koja je preuzela cijelo tržište, Kodak je bankrotirao 2012. godine.

Konzultant koji je vjerovao u ovaj svoj „ubitačni“ argument, doživio je hladan tuš od strane direktora ustanove: „Kakve to veze ima s nama, pa mi ne možemo bankrotirati!“.

Naravno da je on u pravu, ali u pravu su i navedeni pokazatelji koji naš javni sektor (i) zato svrstavaju u najmanje efikasne među razvijenim državama. Za to ne treba kriviti samo – donositelje odluka - vodstva ustanova javnoga sektora, oni su između čekića politike i nakovnja svojih korisnika i vlastitih namještenika, koji također nisu najveći „prijatelji“ inovacije. Kakva je uloga u blokadama i potpori inovacije od strane srednjeg menadžmenta - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

INOVACIJA … uloge vodstva u blokadama i potpori

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i digitalizacija Hrvatske

INOVACIJA … i digitalizacija Hrvatske

26.06.2017. komentiraj

Pri rangiraju zemlje po inovativnosti se kao značajna komponenta uzima razinu digitalizacije. Na primjeru ovih dvaju relevantnih izvješća vidimo koju poziciju u digitalizaciji zauzima Hrvatska

Usprkos našoj opsesiji gadgetima, u sljedeću tehnološku revoluciju uvest će nas softver, a ne hardver

Usprkos našoj opsesiji gadgetima, u sljedeću tehnološku revoluciju uvest će nas softver, a ne hardver

23.06.2017. komentiraj

Pametni uređaji apsolutni su hit posljednjih deset godina i uz neizostavne telefone, imamo narukvice, satove, naočale, termostate, hladnjake... I bez obzira što vjerujemo da će se niz nastaviti nekim novim čudom, činjenica je da će sljedeći hit ipak biti u režiji softvera, a ne hardvera.

Banke trebaju početi nuditi novčanike za kriptovalute

Banke trebaju početi nuditi novčanike za kriptovalute

22.06.2017. komentiraj

Banke i financijski sektor općenito nema povjerenja u kriptovalute jer ne može im se pratiti trag, teže je izvući proviziju i što je najbitnije, tehnologija još nije toliko razvijena da bi se istovremeno moglo provesti više od nekoliko desetaka transakcija. Ali, stiglo je vrijeme da banke svejedno popuste i otvore se.