INOVACIJA … uloga „ideatora“

INOVACIJA …  uloga „ideatora“

Foto: Dražen Tomić

Ovdje malo detaljnije pojašnjena „hijerarhijska piramida“ s ulogama u inovacijskom procesu iz  prethodne kolumne:

  1. Ideatori: generiraju inovativne ideje i predlažu ih šefovima
  2. Evaluatori: provjeravaju i onda razrađuju (interne i eksterne) inovativne ideje
  3. Realizatori: odlučuju o ostvarenju inovacije prema razrađenoj ideji

Dodali smo podcrtano, da se zna kako se najviša razina upravljanja u organizacijama u pravilu mogu smatrati „realizatorima“. Osim su inženjera ili „process designera“ u tom procesu je najbitnija odluka o ostvarenju inovacije, što pripada visokom menadžmentu, dakle vrhu hijerarhije Osim što omogućuju inovacijski ekosustav, njihova odluka obvezuje srednji menadžment na implementaciju ideje, koja u pravilu dolazi od razine „1“ u hijerarhiji – zaposlenika, ili izvana – kupaca ili korisnika.

Svaka razina u hijerarhiji ima svoju ulogu u inovacijskom procesu, koja može biti pozitivna ili negativna. Više razine hijerarhije se često „sude“ kao „bad guys“, oni koji propuštaju uspostaviti kulturu inovacije, inovacijski ekosustav, ili pak neopravdano odbijaju realizirati dobre inovativne ideje. Obratno, opći je stav da se ideatore smatra „good guys“. Takvu generalnu percepciju uloga u inovacijskom procesu možemo pojasniti na „8E“ shemi životnog ciklusa inovacije:

Zadaće višeg menadžmenta:

  1. Envision (strateški pogled unaprijed): vodstvo organizacije treba osmisliti inovacijsku strategiju. Ako toga nema, ideatori nisu potaknuti na davanje ideja!
  2. Encourage (ohrabrivanje): promocija inovacije, pozivi za davanje ideja. Ako to nije kontinuirano, ideatorska aktivnost zaposlenika i korisnika se gasi!
  3. Enable (omogućavanje): uspostava inovacijskog procesa i resursa. Takav za ideatore jednostavan proces  , omogućuje prevladavanje se birokratskih barijera inovaciji.

Zadaće srednjeg menadžmenta:

  1. Explore (istraživanje oko ideje): kad je ideja primljena treba istražiti izvedivost. Bez toga ideja završava u ladici, što obeshrabruje buduće ideacije!
  2. Evaluate (vrednovanje tržišne prihvatljivosti i sukladnosti s propisima): ako se to ne provede, tehnološki izvediva ideja u pravilu generira gubitak. To kompromitira cijeli inovacijski sustav u organizaciji!
  3. Experiment (testiranje): prototip treba dokazati praktičnu stranu koristi  ideje  kako u tehnološkom, tako i tržišnom smislu. Propast proizvoda ili usluge na tržištu neopravdano podiže „letvicu“ skepse kod ideatora. – „Ovo će propasti kao i ono od prošle godine, ne želimo opet isti fijasko!“.
  4. Execute (izvođenje - proizvodnja i prodaja): ovdje srednji menadžment dobiva dodatne zadaće zbog ideacije. Treba ih uvjeriti da su ideatori ti koji im stvaraju dobru priliku, a ne prijetnju i višak poslova!
  5. Evolve (daljnji razvoj inovacije, poboljšanja): i ovo je zadaća srednjeg menadžmenta, prihvaćanje „inovacije u inovaciji“, dakle prihvaćanje daljih poboljšanja inovativnog proizvoda ili usluge.

Zaključak: sve tri skupine sudionika u inovacijskom procesu – vodstvo, srednji menadžment, ideatori – trebaju svaki sa svoje strane biti „prijatelji inovacije“. Po skupinama:

  • Vodstvo treba imati i provesti stratešku viziju, osiguranje resursa i donositi odluke o realizaciji ideja.
  • Srednji menadžment treba prijateljski prihvaćati prijedloge inovativnih ideja i realizirati ih.
  • Zaposlenici i korisnici (vanjski) trebaju dobiti potporu i alate za davanje ideja.

JESTE LI ZNALI?

… da se u „inovativno prijateljskim“ organizacijama broj realiziranih ideja koje dolaze od „običnih“ ideatora (radnika ili kupaca/korisnika) mjeri u milijunima? Pogledajmo ovdje primjer Toyote, koja se smatra jednom od najinovativnijih kompanija, pogotovo u unapređenju radnih procesa masovne proizvodnje:

(iz „A USER'S GUIDE TO SUCCESSFUL SUGGESTION PROGRAMS“, 1995):

TOYOTA (JAPAN)

Toyota je počela svoj program sugestija 1951. godine. Do 1986. su zaposlenici predali kumulativno ukupno više od 16 milijuna sugestija – vrlo impresivni broj za tvrtku s oko 200.000 zaposlenika. Stopa sudjelovanja zaposlenika Toyota do 1986. je 98%.

Za naglasiti je da ove ideje nisu ograničene na određenu skupinu ili u pojedinačni odjel, nego su proširene na cijele pogone. Toyota je te sugestije i implementirala u vrlo visokom postotku – oko 96%. To znači, da su podastrte ideje vrijedne.

Ovdje se vidi kako tvrtka nastavlja sa svojim uspješnim programom sugestija:

  1. Toyota ima vrlo „responsivni“ sustav. Menadžment mora obavijestiti o prijemu zaposlenikove ideje unutar 24 sata. Unutar 72 sata menadžment mora obavijestiti zaposlenika da li će ideja biti implementirana ili ne.
  2. Toyota ima aktivni program priznanja. Osim distribucije šalica za kavu, t-majica i šešira, tvrtka ima i klub zaposlenika „Dobre ideje“. No niti jedna od ideja inicijalno ne osigurava novčanu nagradu.
  3. Više vodstvo je zaduženo da Toyota sustav sugestija uistinu funkcionira. Njihovi bonusi, unapređenja i buduće zaposlenje je vezano na njihovu ulogu (inovacijskih) „šampiona“.
  4. Najvažniji činitelj u Toyotinom uspjehu je što zaposlenici znaju da se njihove ideje cijene. Ta činjenica je uzrokom izuzetno visokog sudjelovanja i realizacije ideja.

Ovaj stari (> 20 godina) citirani dokument i još stariji sustav davanja ideja u Toyoti (skoro 70 godina!) pokazuju na uspješnost puta kojim treba ići. Dodatno je za naglasiti da se inovacijska kultura u Toyoti orijentira uglavnom na tim, a ne na pojedinca. Na taj način ideatori promoviraju svoju užu radnu okolinu, dodatno dobivajući potporu od strane srednjeg menadžmenta, a njemu je inovacija, proizašla iz njihovog tima, glavni indikator vlastite uspješnosti.

„Simple as that“, usporedimo se ovom dobrom praksom i pogledajmo se u ogledalu! U kolikoj mjeri naše organizacije (tvrtke u realnom, ustanove u javnom sektoru) slijede ovakve primjere prilagodivši ih našim uvjetima?

Ako nemamo dobre upravljačke prakse, ako smo zadnji po angažiranosti na poslu, može li nam inovacija biti bolja od nekog 24. mjesta u EU ili 40. na svijetu? U najnovijem izvješću o svjetskoj rang-listi inovativnih zemalja za 2017. godinu smo skočili sa 47. na 41. mjesto. Da li time trebamo biti posebno zadovoljni – u analizi izvješća više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

    Još iz kategorije

    KOMENTAR: Mobiteli nisu luksuz, još jedna u nizu suludih ideja

    KOMENTAR: Mobiteli nisu luksuz, još jedna u nizu suludih ideja

    22.09.2017. komentiraj

    Kada je ministar zdravstva Milivoj Kujundžić najavio kako će se među ostalim uz alkohol, cigarete, igre na sreću pod poreznom presijom od čak 10 posto naći i mobilni telefoni zaista dođe čovjeku da se zapita tko je tako nešto uopće smislio. Narodski rečeno – tko je tu lud!

    INOVACIJA …  u javnom sektoru (II)

    INOVACIJA … u javnom sektoru (II)

    18.09.2017. komentiraj

    U ovoj smo kolumni do sada o inovacijama u javnom sektoru na ovaj ili onaj način govorili u čak desetak članaka. Osnovni „tenor“ je bilo zaostajanje inovacije u javnom sektoru u odnosu na realni. Prepoznavanje uzroka tome može pomoći da se i tu inovacija etablira kao pozitivna i važna aktivnost. Kao primjer možemo uzeti raspravu na meetup-sastanku 14.9. 2017. na temu „HR i inovacija“.

    Blockchain tehnologija kao transformator sigurnosne industrije

    Blockchain tehnologija kao transformator sigurnosne industrije

    13.09.2017. komentiraj

    Blockchain tehnologija ne mora služiti samo za baratanje kriptovalutama, ona može poslužiti i u sigurnosne svrhe. Jer, zbog načina na koji je izvedena nudi se kao idealno rješenje na mnogim poljima, ponajviše onom vezanom uz Internet stvari (IoT), koji će procvjetati čim mobilne mreže pete generacije (5G) postanu stvarnost.