O nedostatku „Market pull“ inovativnih aktivnosti u javnom sektoru, pa tako i u javnome zdravstvu ćemo još pričati obzirom da je to jedna od najvećih barijera inovaciji. „Technology push“ je zadan i jednak kako za javni tako i privatni sektor. Pogledajmo kako u tome stoji zdravstvo!
Podloga uvida za tehnološke inovacije u zdravstvu, poglavito u medicinsku opremu, može biti Forbesova lista najinovativnijih kompanija. Na tom popisu od 100 najinovativnijih tvrtki može se vidjeti OVDJE:
Navedeno je dvadesetak iz područja zdravstva. U odabiru „healthcare equipment & services“ industrije popis najinovativnijih tvrtki je ovakav:
Tvrtke su različitih profila - od SW kompanija (Cerner) do proizvođača leća (Essilor). Niti jedna nije u krugu farmaceutike - oni su oni su posebna „industrija“ (Pharmaceuticals, biotechnology and lifesciences“):
Kako su kompanije rangirane po razini inovativnosti? Kao prvo u izbor ulaze samo velike kompanije izlistane na burzi s vrijednošću većom od 10 milijardi US$. Indeks rangiranja je tzv. „Innovation Premium“, opisan prvi puta u The Innovator’s DNA (Harvard Business Review Press, 2011). navedi što je to
Ovo je treća godina za redom kad Forbes objavljuje popis najinovativnijih tvrtki po indeksu „inovacijske premije“. Medodologija je razvijena s HOLT-om (podružnica Credit Suisse). Sudjelovao je i Clayton Christensen guru disruptivne inovacije. „Inovacijska premija“ se kod najinovativnijih velikih kompanija kreće od 70-85% (Tesla Motors, Salesforce, Regeneron Pharmaceuticals itd), dok 100. na ranglisti imaju taj indeks oko 40%. Taj je indeks omjer između tržišne vrijednosti koja se nalazi izvan NPV („Net Present Value“ - „Čista sadašnja vrijednost“) postojećih proizvoda na trenutnim tržištima tvrtke. Pojednostavljeno to je premija koju tržište dionica daje tvrtki zato jer ulagači očekuju ponudu novih proizvoda i ulazak na nova tržišta, a to će sve generirati nove tijekove prihoda. Više o metodi određivanja „Innovation Premium“ vidjeti OVDJE.
JESTE LI ZNALI?
... da je osim inovativnih lijekova i mreža socijalnih medija, jedno od najvažnijih inovativnih područja u medicinskoj tehnologiji primjena robotike? Poznati su roboti za potporu u operacijskim salama, a u posljednje vrijeme imamo primjenu robota i u dijagnostici. Dobar primjer je robotski potpomognuta ultrazvučna dijagnostika:
Na slici vidimo liječnika kako provodi prvi tele-robotički pregled pacijenta između The Mount Sinai Hospital u New York City i Rush University Medical (Photo Credit: Mount Sinai)
Podrobnosti o ovoj inovaciji u medicinskoj tehnologiji vidjeti OVDJE. Prednosti ovog telemedicinskog postupka u odnosu na lokalno prisustvo liječnika kod pregleda su:
- Raspoloživost vrhunskih subspecijalista na mjestu i u vrijeme koji su optimalni
- Nema potrebe za prijevozom pacijenata
- Brza dijagnostika kod urgentnih stanja
- Bolje korištenje središnje opreme (uključivo kroz više vremenskih zona)
- Laka mogućnost „double reading“-a
- Bolje korištenje u „screening“-u / prevenciji
- Generalno veća raspoloživost medicinske usluge na ekonomičan način.
U svim područjima medicine „Technology push“ ide u smjerovima koji su nedavno bili nezamislivi. Medicina je iz razumljivih razloga izrazito konzervativna. To donekle onemogućuje „Market pull“ - dakle usporavanje „adopcije“ inovativne tehnologije. Tako na primjer dostava dronovima postaje hit u području maloprodaje, dok njihova uporaba u medicini mora još dosta čekati, osim ostaloga i zbog stroge regulative.
Ovdje možemo prikazati primjer uporabe dronova koji će mnogi smatrati problematičnim. „Innovation friendly“ odgovor takvim prigovorima je jednostavan: koliko su problematičnim nekada smatrali EKG, rentgen aparat, pa čak i jednostavni stetoskop - uspoređujući ga s drvenim tuljcem za slušanje:
Za prelazak od drvenog tuljca na bi-auralni stetoskop je od njegova izuma trebala cijela druga polovica 19. stoljeća. Sigurni smo da za ovakvu primjenu dronova u medicini neće trebati toliko u 21. stoljeću:
Defibrilatori se već preporučuju koristiti u vozilima i domovima. Na javnim mjestima gdje ima mnogo posjetitelja to je postala gotovo obveza. Ipak raspored i raspoloživost je vrlo upitna. Malotko će imati „sreću“ doživjeti srčani napad baš u blizini takvog defibrilatora. Na slici je prikazano rješenje ovoga problema: defibrilator koji na poziv dolazi dronom u gradskom području za 2-4 minute. Za to vrijeme pozivatelj na smartphone dobiva uputu za korištenje. Kad dron sleti, rastvori se i potrebno je samo prisloniti elektrode. Simulaciju možete vidjeti na filmu OVDJE.
Sljedeće veliko područje primjene inovativnih tehnologija je IoT - Internet of Things. Tisuće različitih spravica, mnogo njih u kategoriji „wearables“ - nosivi predmeti spojeni na Internet - već sada služe za dijagnostičke i terapijske svrhe. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
