U prethodnoj kolumni smo prikazali da useljenici predstavljaju skupinu koja mora biti inventivna da bi zadovoljila svoje osnovne potrebe. Nažalost, ima još mnogo „domaćih“ skupina koje su u sličnoj situaciji. Štoviše, postoje zemlje u kojima većini stanovništva pomoću inovacije treba zadovoljiti tek osnovne životne potrebe.
Uobičajeni naziv za takvu „siromašnu“ inovaciju je „frugal innovation“. Osnovno obilježje te vrste inovacije se može sažeti u „mantru“:
„Napravi što trebaš s onime što imaš!“
Takve inovacije su uglavnom „male“, što smo vidjeli u članku o inkrementalnoj inovaciji.
To je odličan primjer „frugal“ inovacije: Zbog cijene ustanova više nije nabavljala skupe patrone sapuna. Djelatnicima je trebao ovaj higijenski pribor - u postojećem dispenzeru za sapun. Slučajno, plastična boca mineralne ima isti navoj - preuređenje dispenzera stoji nula kuna, a sapun je svega četvrtina cijene originala! Rezultat: Napravili su što su trebali s onime što su imali! :)
Naravno, koncept „siromašne inovacije“ se ne odnosi samo na inkrementalnu inovaciju, nego i na razvoj novih proizvoda koji mogu biti prihvaćeni na tržištima slabog platežnog potencijala. Razumljivo je da u takvim „siromašnim“ inovativnim aktivnostima vodi Indija: ogromno tržište pojedinačno siromašnih potrošača.
U Indiji se za takvu vrstu inovacije koristi termin „jugaad“, koja znači pijuk, kramp. Semantika se odnosi na grubost u primjeni rješenja, obvezno s manjkom dobroga dizajna ili tehnološke sofisticiranosti kao na primjer:
Zato je ogroman uspjeh postigao za to tržište ciljano razvijeni proizvod: „Tata Nano“. Automobil kojem je cijena tek mali dio cijene automobila slične „klase“ na zapadnom tržištu (2.000-2.500 US$).
Tata Nano je „frugal innovation“ na nacionalnoj razini ?osnovi:
Napravili su što indijskom tržištu treba koristeći resurse koje u Indiji imaju!
Takva inovacija namijenjena siromašnom tržištu je poslovni uspjeh zbog 65 milijuna vozača skutera koji si ne mogu priuštiti kupnju automobila: potražnja je bila na vrhuncu oko 2011. i iznosila je čak 75.000 jedinica godišnje.
PARADOKS: I kod takve uspješne inovacije postoji pitanje održivosti. Takvi brojni, poslovni poduhvati drastično podižu GDP po glavi stanovnika. On se u Indiji u razdoblju 2011-2015. povećao s 1.460 na 1.800 US$ (23%, vidi OVDJE).
Inicijalno uspješan koncept Tata Nano („jugaad“) vozila nije bio održiv zbog efekta „kanibalizacije“. U marketingu taj pojam u načelu označava istiskivanje s tržišta jednog svog ranijeg proizvoda novim. U slučaju Tata Nano se radi o uspješnoj inovaciji koja cilja na siromašno tržište, ali zbog inovativne industrije GDP per capita raste i kupci postaju sve bogatiji. U toj je situaciji normalno da super jeftini auto, ali skroman po mogućnostima, prestaje biti tržišno atraktivan! Prodaja Tata Nano je tako u roku od 5 godina opala za 2/3 (na 17.000 jedinica godišnje).
JESTE LI ZNALI?
... da se maksimalni efekti „frugal inovacije“ postižu kombinacijom koncepata. Kao primjer možemo uzeti potrebu za on-line anketiranjem slušateljstva nekog predavanja. Takvo predavanje će postići značajno veći efekt ako slušače aktivno uključimo, ato se može postići on-line anketiranjem u realnom vremenu (za vrijeme predavanja). Sjetimo se Konfucija:
- Reci mi - zaboravit ću,
- Pokaži mi - sjetit ću se,
- Uključi me - znat ću!“.
Vrlo sofisticirani sustavi glasanja na konferencijama su stvar prošlosti: svaki predavač u svoju prezentaciju može sam ugraditi posve besplatni servis za anketiranje GoogleForms (opisan dolje). Za to nije potrebna nikakva infrastruktura osim „smart-phones“ slušateljstva koje klikom na link ankete odgovara na postavljena pitanja, jednom ili više puta tijekom predavanja, naravno anonimno.
Rezultati takve ankete se mogu prikazati u realnom vremenu za vrijeme predavanja, a ishod odmah raspraviti. Primjer ovdje:
Ovo je uistinu „frugal innovation“ jer smo postigli ono što nam je trebalo koristeći sredstvo koje nam besplatno stoji na raspolaganju!
Hint: Ograničenje uporabe online anketa za vrijeme predavanja je URL adresa koju ispitanici trebaju koristiti. GoogleForms adresa je nepraktična za prepisivanje. Optimalno je adresu imati u internetskoj potpori konferencije. Alternativno je skratiti URL ankete ovako: http://www.tinyurl.com/definicije.
Napomena: Ovo nije reklama za GoogleForms! Besplatnih web servisa za on-line ankete ima na desetke, na primjer:
Ovakvo sve proširenije korištenje besplatnih računalnih usluga je jedan poseban aspekt „frugal innovation“. Google aplikativne usluge je 2015. rabilo više od milijardu korisnika (vidi OVDJE). Kako će ići migracija korištenja alata za obradu teksta (MS Office) prema ovakvim besplatnim servisima, teško je predvidjeti jer se navike korisnika („look-and-feel“) teško mijenjaju.
Za razliku od „migracije“ pri kojoj se korisnik odlučuje za primjenu nekog novog servisa, najčešće će odabrati besplatno „siromašno rješenje“.? Dobar primjer za to su spomenuti GoogleForms: umjesto razvoja vlastitog programskog rješenja za ankete ili kupnje nekog licenciranog softvera. Uz par klikova se može napraviti upitnik, poslati ga ispitanicima i dobiti gotovu statistiku. Kako je opisano u okviru „Jeste li znali?“, takav se servis lako može uklopiti u neku drugu aplikaciju (u primjeru je to bio MS PowerPoint):
Korisnik je napravio ono što treba pomoću onoga što ima (besplatno)!
Nije naodmet ponoviti, da takva „frugal“ rješenja ne moraju trajati vječno. Ona često na „skroman“ način zadovoljavaju trenutnu potrebu ili usku tržišnu nišu. Njima se u pravilu ne bave korporacije i njih ne razvijaju njihovi R&D odjeli. „Frugal innovation“ rješenja su često piloti ili inicijalni tržišni prodori kao su jedini proizvodi malih kompanija koje su osnovane upravo zbog razvoja i tržišnog testa posve novog proizvoda ili inovativnog koncepta. Takve kompanije pokazuju često značajno veću razinu inovativnosti. To su „start-up“ tvrtke, o čemu ćemo više pisati naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
