INOVACIJA … poslovni modeli u zdravstvu

INOVACIJA …  poslovni modeli u zdravstvu

Foto: Dražen Tomić

Kad govorimo o „technology push“, kao jednom od pokretača inovacije, najčešće mislimo na napredak ostvaren tehnološki naprednom opremom. Nova disruptivna inovacija pokazuje sve veće promjene u posve novim poslovnim modelima, nezamislivim prije desetak ili manje godina. I ovdje tehnologija najčešće igra odlučujući značaj, prvo u promjeni procesa, zatim organizacije i konačno uspostavi posve novog poslovnog modela. U kolumni INOVACIJA … i zdravstvo smo kao primjer prikazali radiologiju:

  • Inovacija procesa: U „herojsko doba“ (1980-e) prijenosa podataka (cca. 48 kbit/sek !) bio je veliki uspjeh postaviti proces tako da se slika hitnog slučaja po noći prenese iz lokalne bolnice u središnju, gdje su u režimu 7/24 bili prisutni radiolozi subspecijalisti. Oni su očitavali rendgensku sliku i vraćali nalaz e-mailom u lokalnu bolnicu. Putovanje slike umjesto pacijenta je bila inovacija u procesu.
  • Inovacija organizacije: Uznapredovala tehnologija prijenosa podataka je omogućila da se rendgenska slika može poslati bilo gdje i bilo kada uz neznatan trošak. Slika se šalje u „oblak“ kojem daljinski (od kuće!) pristupaju licencirani radiolozi i praktički odmah očitaju i dostave nalaz. Zavisno o složenosti  nalaza i „težini“ dijagnoze može se provoditi „double reading“ i uvesti dalja dodatna provjera u slučaju nesklada tih dvaju očitanja. Proces je sličan kao i ranije no organizacijski se postavlja pitanje da li  u  bolnicama uopće trebaju  biti fizički  prisutni  radiolozi samo zbog očitavanja rtg snimaka? To je organizacijska inovacija.
  • Inovacija poslovnog modela: ako upotrijebimo moderni buzzword – ne vode li ovakav proces i organizacija nužno do „uberizacije“ kompletne neinvazivne radiološke dijagnostike? U okviru „Jeste li znali?“ je pojam „uberizacije“ opisan podrobnije s primjerom mu zdravstvu. Ovdje je važno napomenuti samo da poslovni model od zaposlenika radiologa u bolnicama i velikim radiološkim centrima prelazi u „freelance“ usluge licenciranih specijalista koji rade po načelu „value for money“, upravo kao Uber „taksisti“.

Načelna shema modela: „radiologija u oblaku“:

JESTE LI ZNALI?

… da je „uberizacija“ postao jedan od „najvrućijih“ poslovnih buzzworda novoga milenija? Svi znaju što je Uber – nova taksi služba s poslovnim modelom postavljenim naglavce! Prije svega, ta služba/tvrtka je najveća svjetska kompanija za automobilski prijevoz putnika koja ne posjeduje niti jedno taksi vozilo! Bazira se na mobilnoj platformi koja omogućuje neposredni kontakt primatelja (putnika) i davatelja (vozača) usluga. Ne samo za naručivanje nego i za obračun i ocjenu kakvoće usluge.

Postavlja se pitanje kakve veze može imati takav inovativni poslovni model s drugim industrijama, osobito sa zdravstvom? Ipak ima. To objašnjava definicija novog poslovnog izraza – „uberizacija“:

To je prelazak na operativni model poslovanja koji omogućuje sudionicima učinkovitu i djelotvornu razmjenu nedovoljno korištenih kapaciteta ili sredstava, uključivo ljudske potencijale. (modificirano iz Wikipedia).

Ova općenita definicija se može konkretizirati kao:

Usvajanje poslovnog modela u kojem se usluge nude na tržištu putem neposrednog kontakta kupca i davatelja, obično putem (mobilne) tehnološke platforme.

Osim Ubera, još tri globalno najveća davatelja usluga, koriste napredne tehnološke platforme koje su dovele do revolucije u poslovnim modelima u njihovim industrijama:

Kao primjeru u grafici  „uberizacija“ može inovirati poslovne modele u najrazličitijim industrijama: mediji, trgovini, turizmu. Netko će reći – zdravstvo je previše osjetljiva industrija da tu iz igre izbacimo visoku razinu regulacije, pa time i „posrednike“ između pacijenata i davatelja zdravstvenih usluga.

Bit ću drastičan, to je usporedivo s davnim predviđanjima o neprovedivosti predloženih inovacija. Na primjer: „Avioni su zanimljive igračke, ali nemaju nikakvu vojnu vrijednost!“ (maršal Foch,  1911). Nije trebalo čekati II Svjetski rat, nego samo nekoliko godina u prvome, kad se pokazalo koliko su opasne takve negativističke ocjene inovacija!

Ako govorimo o zdravstvenim uslugama, „uberizacija“ zdravstva je vruća tema već nekoliko godina. Ako pogledamo preko Google - "uberization of healthcare" – daje > 3.000 dokumenata. Svakako se treba referencirati i na nedvojbeno pouzdani izvor - Forbes o tome piše ovdje:

What Comes After The 'Uber For Healthcare' Model?“ („Što dolazi poslije modela 'Uber za zdravstvo'?“)

Forbes-ova autorica Reenita Das osim „uberizacije“ kao ključni model koristi i pojam „virtualizacija zdravstva“: dok se „uberizacija“ bazira uglavnom na mobilnim tehnologijama,  „virtualizacija“ koristi „veće formate“.  a prikaz objekata u naravnoj veličini. Prikaz  vrlo često može biti i u nadnaravnoj veličini. Tada smo već u području „augmented reality“kao što je na primjer u mikrokirurgiji. U zdravstvu se „uberizacija“ na mobilnoj platformi koristi  za taksi službu, za naručivanje  pacijenata na pretrage i preglede, „customer experience“, interakciju s osiguranjem itd, a „virtualizaciju“ za sofisticirani „telepresence“, na primjer za ultrazvučni pregled na daljinu.

Spomenuta dva temeljna pojma budućih zdravstvenih procesnih i poslovnih modela su osnova ovog programatskog članka kao što je navedeno u zaključku:

Virtualizacija zdravstva će nastaviti revoluciju načina davanja zdravstvene usluge. Ipak je sigurno da će, „face-to-face“ ljudsko prisustvo  ostati kralješnica zdravstvenoga spektra. Uberizacija će imati veliku ulogu u povezivanju davatelja usluga i pacijenata izvan ordinacija, bolnica i dijagnostičkih laboratorija.

Pomak fokusa s intervencije na „upravljanje pacijentima“ moguć je „agresivnim monitoringom“ bez korištenja ionako ograničenih resursa svih vrsta. Da bi ostvarili nadzor na zdravstvenim stanjem pacijenata davatelji usluga trebaju koristiti virtualizaciju i „uberizaciju“. Na taj način stvaraju hibridna rješenja za zadovoljenje trenutne i buduće potražnje za zdravstvenim uslugama.

Koliko je „agresivni monitoring“ već postao realnost ilustrira 49. slajd iz predavanja OVDJE, gdje gotovo da ne stanu svi „gadgeti“ koji ga omogućuju:

Ovime završavamo „serijal“ o inovaciji u zdravstvu. Sljedeća tema je konkretan primjer projekta inovacijskog sustava u gradskoj upravi, s kojim konceptom i onda prvim iskustvima počinjemo u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Proširena stvarnost nije trik, nego spas za budućnost lokalne maloprodaje

Proširena stvarnost nije trik, nego spas za budućnost lokalne maloprodaje

14.12.2017. komentiraj

Proširena stvarnost (AR) pokazala je svoje mogućnosti kroz igru Pokemon Gó i potvrdila da je veći hit no virtualna stvarnost (VR), što treba zahvaliti činjenici da ne stvara kompletan svijet oko nas već jednostavno implementira određene detalje unutar onoga što uistinu jest oko nas. I zato je ta tehnologija revolucionarna za maloprodaju.

Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

Tehnologiju treba prigrliti i iskoristiti za napredak, a ne joj se protiviti

12.12.2017. komentiraj

Tehnologiju treba prigrliti, a ne joj se protiviti ili smatrati besmislenom. Na teži način to su se uvjerili brojni poslodavci i zaposleni, koji su uz nedostatak edukacije ostali korak ili više njih iza svih promjena koje su se zbile posljednjih deset ili više godina. Bilo ih je mnogo, trebalo se informirati, educirati i pratiti zbivanja... I nije gotovo!

INOVACIJA …  „Flipped Classroom“ – Case Study

INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study

11.12.2017. komentiraj

U prethodne dvije kolumne prikazao sam generalni „landscape“ primjene ove napredne metode poduke u svijetu i Hrvatskoj. Najkraći optimistički zaključak je: Potencijal primjene Flipped Classroom (FC) u Hrvatskoj je golem! Zaključak je takav zato što nije nađeno da se metoda primjenjuje igdje službeno/redovno. Ta konstatacija vrijedi  za sva predavanja u jednom predmetu, bilo u osnovnim i srednjim školama, bilo na fakultetima/visokim školama.