INOVACIJA … poslovni modeli u zdravstvu

INOVACIJA …  poslovni modeli u zdravstvu

Foto: Dražen Tomić

Kad govorimo o „technology push“, kao jednom od pokretača inovacije, najčešće mislimo na napredak ostvaren tehnološki naprednom opremom. Nova disruptivna inovacija pokazuje sve veće promjene u posve novim poslovnim modelima, nezamislivim prije desetak ili manje godina. I ovdje tehnologija najčešće igra odlučujući značaj, prvo u promjeni procesa, zatim organizacije i konačno uspostavi posve novog poslovnog modela. U kolumni INOVACIJA … i zdravstvo smo kao primjer prikazali radiologiju:

  • Inovacija procesa: U „herojsko doba“ (1980-e) prijenosa podataka (cca. 48 kbit/sek !) bio je veliki uspjeh postaviti proces tako da se slika hitnog slučaja po noći prenese iz lokalne bolnice u središnju, gdje su u režimu 7/24 bili prisutni radiolozi subspecijalisti. Oni su očitavali rendgensku sliku i vraćali nalaz e-mailom u lokalnu bolnicu. Putovanje slike umjesto pacijenta je bila inovacija u procesu.
  • Inovacija organizacije: Uznapredovala tehnologija prijenosa podataka je omogućila da se rendgenska slika može poslati bilo gdje i bilo kada uz neznatan trošak. Slika se šalje u „oblak“ kojem daljinski (od kuće!) pristupaju licencirani radiolozi i praktički odmah očitaju i dostave nalaz. Zavisno o složenosti  nalaza i „težini“ dijagnoze može se provoditi „double reading“ i uvesti dalja dodatna provjera u slučaju nesklada tih dvaju očitanja. Proces je sličan kao i ranije no organizacijski se postavlja pitanje da li  u  bolnicama uopće trebaju  biti fizički  prisutni  radiolozi samo zbog očitavanja rtg snimaka? To je organizacijska inovacija.
  • Inovacija poslovnog modela: ako upotrijebimo moderni buzzword – ne vode li ovakav proces i organizacija nužno do „uberizacije“ kompletne neinvazivne radiološke dijagnostike? U okviru „Jeste li znali?“ je pojam „uberizacije“ opisan podrobnije s primjerom mu zdravstvu. Ovdje je važno napomenuti samo da poslovni model od zaposlenika radiologa u bolnicama i velikim radiološkim centrima prelazi u „freelance“ usluge licenciranih specijalista koji rade po načelu „value for money“, upravo kao Uber „taksisti“.

Načelna shema modela: „radiologija u oblaku“:

JESTE LI ZNALI?

… da je „uberizacija“ postao jedan od „najvrućijih“ poslovnih buzzworda novoga milenija? Svi znaju što je Uber – nova taksi služba s poslovnim modelom postavljenim naglavce! Prije svega, ta služba/tvrtka je najveća svjetska kompanija za automobilski prijevoz putnika koja ne posjeduje niti jedno taksi vozilo! Bazira se na mobilnoj platformi koja omogućuje neposredni kontakt primatelja (putnika) i davatelja (vozača) usluga. Ne samo za naručivanje nego i za obračun i ocjenu kakvoće usluge.

Postavlja se pitanje kakve veze može imati takav inovativni poslovni model s drugim industrijama, osobito sa zdravstvom? Ipak ima. To objašnjava definicija novog poslovnog izraza – „uberizacija“:

To je prelazak na operativni model poslovanja koji omogućuje sudionicima učinkovitu i djelotvornu razmjenu nedovoljno korištenih kapaciteta ili sredstava, uključivo ljudske potencijale. (modificirano iz Wikipedia).

Ova općenita definicija se može konkretizirati kao:

Usvajanje poslovnog modela u kojem se usluge nude na tržištu putem neposrednog kontakta kupca i davatelja, obično putem (mobilne) tehnološke platforme.

Osim Ubera, još tri globalno najveća davatelja usluga, koriste napredne tehnološke platforme koje su dovele do revolucije u poslovnim modelima u njihovim industrijama:

Kao primjeru u grafici  „uberizacija“ može inovirati poslovne modele u najrazličitijim industrijama: mediji, trgovini, turizmu. Netko će reći – zdravstvo je previše osjetljiva industrija da tu iz igre izbacimo visoku razinu regulacije, pa time i „posrednike“ između pacijenata i davatelja zdravstvenih usluga.

Bit ću drastičan, to je usporedivo s davnim predviđanjima o neprovedivosti predloženih inovacija. Na primjer: „Avioni su zanimljive igračke, ali nemaju nikakvu vojnu vrijednost!“ (maršal Foch,  1911). Nije trebalo čekati II Svjetski rat, nego samo nekoliko godina u prvome, kad se pokazalo koliko su opasne takve negativističke ocjene inovacija!

Ako govorimo o zdravstvenim uslugama, „uberizacija“ zdravstva je vruća tema već nekoliko godina. Ako pogledamo preko Google - "uberization of healthcare" – daje > 3.000 dokumenata. Svakako se treba referencirati i na nedvojbeno pouzdani izvor - Forbes o tome piše ovdje:

What Comes After The 'Uber For Healthcare' Model?“ („Što dolazi poslije modela 'Uber za zdravstvo'?“)

Forbes-ova autorica Reenita Das osim „uberizacije“ kao ključni model koristi i pojam „virtualizacija zdravstva“: dok se „uberizacija“ bazira uglavnom na mobilnim tehnologijama,  „virtualizacija“ koristi „veće formate“.  a prikaz objekata u naravnoj veličini. Prikaz  vrlo često može biti i u nadnaravnoj veličini. Tada smo već u području „augmented reality“kao što je na primjer u mikrokirurgiji. U zdravstvu se „uberizacija“ na mobilnoj platformi koristi  za taksi službu, za naručivanje  pacijenata na pretrage i preglede, „customer experience“, interakciju s osiguranjem itd, a „virtualizaciju“ za sofisticirani „telepresence“, na primjer za ultrazvučni pregled na daljinu.

Spomenuta dva temeljna pojma budućih zdravstvenih procesnih i poslovnih modela su osnova ovog programatskog članka kao što je navedeno u zaključku:

Virtualizacija zdravstva će nastaviti revoluciju načina davanja zdravstvene usluge. Ipak je sigurno da će, „face-to-face“ ljudsko prisustvo  ostati kralješnica zdravstvenoga spektra. Uberizacija će imati veliku ulogu u povezivanju davatelja usluga i pacijenata izvan ordinacija, bolnica i dijagnostičkih laboratorija.

Pomak fokusa s intervencije na „upravljanje pacijentima“ moguć je „agresivnim monitoringom“ bez korištenja ionako ograničenih resursa svih vrsta. Da bi ostvarili nadzor na zdravstvenim stanjem pacijenata davatelji usluga trebaju koristiti virtualizaciju i „uberizaciju“. Na taj način stvaraju hibridna rješenja za zadovoljenje trenutne i buduće potražnje za zdravstvenim uslugama.

Koliko je „agresivni monitoring“ već postao realnost ilustrira 49. slajd iz predavanja OVDJE, gdje gotovo da ne stanu svi „gadgeti“ koji ga omogućuju:

Ovime završavamo „serijal“ o inovaciji u zdravstvu. Sljedeća tema je konkretan primjer projekta inovacijskog sustava u gradskoj upravi, s kojim konceptom i onda prvim iskustvima počinjemo u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Usprkos našoj opsesiji gadgetima, u sljedeću tehnološku revoluciju uvest će nas softver, a ne hardver

Usprkos našoj opsesiji gadgetima, u sljedeću tehnološku revoluciju uvest će nas softver, a ne hardver

23.06.2017. komentiraj

Pametni uređaji apsolutni su hit posljednjih deset godina i uz neizostavne telefone, imamo narukvice, satove, naočale, termostate, hladnjake... I bez obzira što vjerujemo da će se niz nastaviti nekim novim čudom, činjenica je da će sljedeći hit ipak biti u režiji softvera, a ne hardvera.

Banke trebaju početi nuditi novčanike za kriptovalute

Banke trebaju početi nuditi novčanike za kriptovalute

22.06.2017. komentiraj

Banke i financijski sektor općenito nema povjerenja u kriptovalute jer ne može im se pratiti trag, teže je izvući proviziju i što je najbitnije, tehnologija još nije toliko razvijena da bi se istovremeno moglo provesti više od nekoliko desetaka transakcija. Ali, stiglo je vrijeme da banke svejedno popuste i otvore se.

Velika škola GDPR-a lekcija 4 - Dizajn projektnog plana

Velika škola GDPR-a lekcija 4 - Dizajn projektnog plana

21.06.2017. komentiraj

Što sve moramo napraviti, kako, tko i do kada? Koliko to košta? Neka su od pitanja na koja odgovaramo u našoj četvrtoj po redu lekciji o GDPR-u u Velikoj školi GDPR-a ICTbusiness.info i Ostendo Consultinga.