U slučaju otvorene inovacije kao što je projekt „Zagreb - inovativni grad“ na platformi www.zg-inovacija.eu imali smo tri izazova koje smo željeli provjeriti u pilotu. Strukturirali smo ih po skupinama sudionika:
- Građani: Davanje, komentiranje i ocjenjivanje ideja
- Grad: Obrada ideja i pretvaranje odabranih u projekte
- IT-usluge: Funkcionalnost i performantnost aplikacije
Ustanovili smo da funkcionalna specifikacija i njezina tehnička implementacija (www.zg-inovacija.eu) uredno omogućuju sudjelovanje javnosti i obradu prijedloga ideja uslužbama grada Zagreba. Ukupni poslovni proces prikazan je sljedećim radnim tijekom (na visokoj razini apstrakcije):
U njemu je najvažniji formalni korak ocjena predloženih ideja. Da bi se neka ideja pretvorila u "projektni prijedlog", koji će se dalje implementirati unutar gradskog sustava za upravljanje promjenama, potrebno je od uistinu mnoštva ideja učiniti utemeljeni odabir.
Kriteriji odabira su:
- Komentari javnosti (osobito su korisni komentari stručne javnosti koji potvrđuju ili opovrgavaju navode "opće javnosti" - građana laika)
- Ocjene građana (lajkovi s ocjenama 1-5, uključivo "Bayesian rating" korekcija, vidi okvir „Jeste li znali?“)
- Očitovanje nadležnih u Gradu Zagrebu, je potrebno zbog:
- Odbijanja ideje: duplicitet, neprovedivost ili utvrđeni rizici, nedovoljnog opisa,
- prihvaćanja ideje za daljnju evaluaciju
- Izrada suženog popisa "najboljih" odabranih prijedloga mjerodavnima za odlučivanje.
Ovime je pokriven glavni dio NAF+CC koncepta odlučivanja o implementaciji inovativne ideje:
- Novelty (novina): javnost predlaže ono što smatra novim, a službe su procijenile radi li se uopće o novosti, ili pak o redovnom poslu ili već postojećem projektu
- Atractivity (atraktivnost): takav prijedlog dobiva mnogo lajkova, a i gradske službe procjenjuju na koliko se građana prijedlog odnosi (jedna ulica, jedan kvart ili područje, dio građana ili cijeli grad)
- Feasibility (izvedivost) : često neki stručnjak iz javnosti ili stručna služba grada obrazloži da prijedlog nije tehnički ili organizacijski izvediv
- Cost (trošak): u fazi ocjenjivanja prijedlog a inovativne ideje nadležna služba je može odbiti ili odložiti zbog očito previsokog troška (npr. novi most preko Save ili sjeverna obilaznica). Detaljna analiza troškova i stavljanje u relaciju s dobrobiti u realizaciji se radi u okviru implementacijskog projekta.
- Compliance (usklađenost s propisima): jedan od utemeljenih razloga odbijanja ideje je njezina ne/protupropisnost. Čest slučaj takve odluke je propis po kojem je za provođenje nadležan netko izvan grada - na primjer policija za video nadzor prometa.
JESTE LI ZNALI?
... da je nužno "korigirati" prosječne ocjene koje lajkanjem (ocjene 1-5) daju građani - korisnici sustava? To je nužno iz jednostavnog razloga što su statističke pogreške to veće što je uzorak manji. U našem slučaju imamo mnogo prijedloga ideja koje je ocijenio samo jedan korisnik. U tom je slučaju "petica" vrlo nepouzdana. Na osnovi veličine uzorka (n = broj "lajkera") se formulom "Bayesian ratinga" iz prosječne ocjene (p) lako izračuna korigirana ocjena (K):
K = p*n / (n+1)
U ekstremnom slučaju koji smo spomenuli, jedna ocjena "5" se korigira u 2,5 i takav prijedlog naravno ostaje ocijenjen prenisko. Obratno, u slučaju velikog broja ocjena, npr. 100 ta je korekcija gotovo beznačajna: 4,50 se korigira na 4,46.
Realni primjer je korekcija prosječnih ocjena ovih triju najbolje ocijenjenih prijedloga u stvarnom pilot projektu:
Vidimo da je redoslijed prosjeka ocjena promijenjen zato što originalno bolje ocijenjeni prijedlog ima manji broj "ocjenjivača".
Iz ovakvog je pristupa ocjenjivanju prijedloga inovativnih ideja vidljivo da se prijave kvalificiraju u različite statuse. U pilot projektu "Zagreb - inovativni grad" smo za takve statuse načinili shemu O8:
Konkretno je sa statusom "odobreno" od 160 prijedloga označeno njih 13. što je 8,1%. To je iskustveno prihvatljiv udio pozitivnih preliminarnih ocjena u otvorenoj inovaciji tj. „crowdsourcingu ideja“. Od toga ih je 11 imalo ("Bayesian korigiranu") ocjenu lajkanja veću od 4,0 (po školskom sustavu ocjena 1-5). Takvi prijedlozi ideja:
- Imaju pouzdano visoke ocjene građana
- nemaju isključujuće negativnih komentara javnosti,
- načelno prihvaćanje gradskih službi.
O takvom ishodu Grad Zagreb obavještava predlagatelje inovativnih ideja. Kako bi trebala izgledati pozitivna (prihvaćanje ideje) ili negativna (odbijanje ideje)= komunikacija prema građanima - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
