INOVACIJA … koraci u uspostavi „Obrnute učionice“

INOVACIJA …  koraci u uspostavi „Obrnute učionice“

Foto: Dražen Tomić

U pretprošloj smo kolumni naveli koje se barijere trebaju savladati pri implementaciji „Obrnute učionice“. U prošloj kolumni smo vidjeli alate pomoću kojih možemo preskočiti ili zaobići te barijere. Kako čitatelj ne bi inovacijskom konzultantu prigovorio da samo teoretizira, idemo konkretno, u nekoliko praktičnih koraka, pojasniti kako se uvodi i provodi FC!

Na stvarnom primjeru ćemo pogledati kako izgleda uvođenje konkretne „Obrnute učionice“. Prvi korak je osigurati dozvolu obrazovnih „vlasti“ na državnoj ili institucionalnoj razini. Za to kod nadležnih nema osobitog sluha, sve se svodi na pojedinačne pokušaje „nadobudnih predavača“. Na primjer, „obrnutu učionicu“ imamo spomenutu samo u kurikulumu predmeta psihologija (vidi OVDJE) ili u nekim školama u okviru obrazovanja nastavnika, primjer iz O.Š. Kajzerica u Zagrebu vidi OVDJE.

Drugi korak je odabir platforme/alata za provođenje FC-a. Neke osnovne škole su u svojem programu rada za 2017/18. godinu predvidjele korištenje konkretnog online FC alata, na primjer škola Grohote „number one“ SW Edmodo. Također imamo priručnik za korištenje Google Drive u „Flipped Classroom“ koji je objavio CARNET.

Nažalost, ovi poticaji su premali da bi nastavnici krenuli u „FC avanturu“ - prema trećem koraku – pripremi podloge za FC metodu u svojim predmetima. Taj korak može biti dosta izazovan, pogotovo ako se ustraje na jednoj problematičnoj mantri FC-a, a to je obvezna primjena video materijala. U našem smo primjeru osporili valjanost ovakvog pristupa. Pokazali smo da je i te kako moguće uspješno provoditi FC i samo pomoću klasičnih on-line materijala (tekstualna predavanja, udžbenici, prezentacije).

Četvrti korak – distribucija gradiva na on-line mediju. On trebao biti vrlo jednostavan pod uvjetom da raspolažemo odgovarajućom internetskom platformom za FC. Uvodno za to treba distribuirati uputu za rad u FC uvjetima.

Na Učenicima/studentima je da provodu peti korak: nakon dobivene nastavnikove obavijesti o objavi gradiva za naredno predavanje mogu na FC platformi proučiti gradivo. Time su se pripremili za nastavu.

Kako bi (po Konfuciju!) bili „uključeni“, odnosno (po The Learning Pyramid!) „participirali“ u nastavi, u objavi nastavnika su ujedno pozvani odabrati neku od predloženih tema i istražiti je dodatno, samostalno putem literature, Interneta. To je bio šesti korak!

Sedmi korak u FC realizaciji također aktivno sudjeluje i polaznik nastave: on/ona piše esej (kratak, pola stranice) u kojem odgovara na pitanja ili razrađuju neki bazični dio gradiva koje je planirano za naredno predavanje. Poželjno je zadavati teme s različitim ili suprotstavljenim opcijama („dileme“), gdje svaku pojedinu zastupa jedan student ili se pak dva studenta stavljaju u „pro“ i „contra“ situaciju.

Po objavi eseja polaznika se u osmom koraku provodi online rasprava na FC platformi: studenti komentarima podupiru, dopunjuju ili osporavaju stanovišta iz eseja ili obrade dileme. U toj raspravi sudjeluje i nastavnik usmjeravajući je . Zbog unaprijed proučenih osnova gradiva predavanja može se organizirati prikaz slučajeva ili timski rad na rješavanju konkretnih problema, a također i projektni rad.

Deveti korak se odvija „u stvarnom svijetu“ na samoj nastavi, gdje polaznik edukacije prezentira svoj esej (dobro je da načini prezentaciju i objavi je uz esej na FC platformi!). Na satu se onda provodi rasprava koju nastavnik moderira i dopunjava „predavanje“ studenta ili učenika.

Deseti, završni korak je ocjenjivanje polaznika nastave na osnovi prethodne aktivnosti. ,e Dobro je unaprijed zadati maksimalni broj bodova u svakom od koraka u kojem učenik ili student sudjeluju. To je odlična motivacija za polaznike edukacije zato što se time u velikoj mjeri zamjenjuju testovi i usmeni ispiti. Ova dosad uobičajena tehnika ispitivanja ionako uglavnom tjera a na „bubanje“ bez razumijevanja a time i brzo zaboravljanje gradiva i nisku upotrebnu vrijednost naučenoga.

JESTE LI ZNALI koja se pitanja standardno postavljaju u predstavljanju inovativnog projekta, kao što je FC u Hrvatskoj?

Najpoznatija takva shema je „5W2H“ i sadrži odgovore na pitanja: What, Why, Who, Where, When, How i How much?

O tome jedan drugi put, a ovdje odgovor na najvažnije (Why?) – svrhu koju postižemo inovativnim konceptom, u ovom slučaju „Flipped Classroom“.

Dakle, ZAŠTO se toliko bavimo s FC-om, koja je njegova svrha, što postižemo implementacijom takvog pristupa u obrazovanju? Već smo jednoj ranijoj kolumni kao „svjedoka“ uzeli Konfucija: njegovo 25 stoljeća staro učenje o obrazovanju preporučuje „uključivanje“. To znači umjesto „ex cathedra“ predavanje gdje su učenici pasivni i ,odmah zaborave gradivo. i Kasnije mukotrpno i neefikasno u „domaćoj zadaći“ pokušaju osvježiti znanje. Puno bolji efekt se postiže ako se odmah na satu aktivnim pristupom drastično povećavamo „stupanj zadržavanja“ znanja. Takvo sudjelovanje sudionika nastave je moguće ako prije predavanja sami nauče osnove gradiva koje će se predavati.

No nije jednostavno „uključiti“ učenike, naročito ako je na „obje strane“ stvorena navika „teacher centered“ umjesto „student centered“ aktivnosti. Sudjelovanje je moguće jedino ako učenik dolazi na nastavu pripremljen, ako prethodno savlada osnove gradiva u koje će na satu biti uključen. Upravo je to bit FC-a, a svrhu su mnogo stoljeća kasnije detaljnije od Konfucija razradili suvremeni pedagozi i prikazali u „Piramidi retencije znanja“:

FC je definitivno metoda participativne (sudjelujuće) poduke! Tu vidimo da grupna rasprava, vježba s konkretnim slučajevima, a naročito poduka drugih donosi i do 10x više zadržanog znanja u usporedbi s „ex cathedra“ predavanjem. Dakle ne 10-20% nego gotovo 1000% više! Ova piramida savršeno odgovara Konfucijevom:

  • Reci mi – zaboravit ću: predavanje
  • Pokaži mi – sjetit ću se: demonstracija
  • Uključi me – znat ću: sudjelovanje kroz praksu i poduku drugih!

Vidjeli smo da se „Obrnuta učionica“ može uspostaviti u deset relativno lakih i svima razumljivih koraka:

Korak

Sadržaj

Sudionici

1.

Dozvole obrazovnih vlasti

Vlast

2.

Odabir platforme

Vlast, institucija, IT

3.

Priprema sadržaja

Nastavnik

4.

Objava na platformi

Nastavnik

5.

Studiranje gradiva

Polaznik

6.

Odabir teme/dileme

Polaznik

7.

Izrada eseja/prezentacije

Polaznik

8.

Online rasprava

Polaznik, nastavnik

9.

Prezentacija i rasprava na satu, moderiranje

Polaznik, nastavnik

10.

Ocjenjivanje na osnovi sudjelovanja

Nastavnik

Kako u tih 10 koraka pripremiti i provesti jednu konkretnu nastavnu jedinicu? To ćemo prikazati u kolumni naredni ponedjeljak na primjeru „Flipped Classroom osnove – uvodno predavanje“. Ta je nastavna jedinica već postavljena na našu FC platformu – običnu Facebook stranicu i svatko je već sada može pogledati, s prvim „eventom“ u kojem je prikazana objava sadržaja predavanja o FC osnovama.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Combis konferencija: Izazovi IT-a u procesu digitalne transformacije kompanija

Combis konferencija: Izazovi IT-a u procesu digitalne transformacije kompanija

20.04.2018. komentiraj

Promjene koje iziskuje proces digitalne transformacije kompanija znače da će i IT morati mijenjati način na koji pristupa rješavanju zahtjeva poslovanja, jer se očekuju novi i inovativni modeli te primjena novih tehnologija na drugačiji način, brži time to market te jeftinija i jednostavnija infrastruktura.

INOVACIJA … i neposredna demokracija u praksi

INOVACIJA … i neposredna demokracija u praksi

17.04.2018. komentiraj

Teorijska razmatranja o neposrednoj demokraciji u prošloj kolumni možemo ovdje dopuniti njezinim neželjenim učincima kao i o mogućim načinima konkretne primjene u organizacijama poput stranaka ili lokalne i državne uprave. Vraćamo se na odličan članak „Liquid Democracy: True Democracy for the 21st Century“. Autor Dominik Schiener iznosi sljedeće manjkavosti neposredne demokracije

Ransomware jednostavno cvjeta

Ransomware jednostavno cvjeta

16.04.2018. komentiraj

Hakeri više nisu skloni napadima koji ruše sustave do te mjere da sve unutar njih mogu vrlo lako pokrasti, već su skloniji zaključavanju i blokiranju sustava u svrhu ucjena. To je mnogo jednostavnije, ali i unosnije, kao što je i bezbolnije žrtvama. Zato ransomware toliko cvjeta.