INOVACIJA … komunikacija u otvorenoj inovaciji

INOVACIJA …  komunikacija u otvorenoj inovaciji

Foto: Dražen Tomić

Koja je razlika između poštanskog sandučića za ideje (fizičkog ili elektroničkog) i „open innovation“ platforme poput www.zg-inovacija.eu?

Dakle, između fizičke pošte, e-maila i mreže:

„Sandučić za ideje“ je često jednosmjeran. Građani nekuda šalju svoje prijedloge a možda im netko i odgovori što, je u najboljem slučaju dijalog ( = razgovor između dvije osobe). U slučaju otvorene inovacije koja funkcionira na bazi moderne internetske platforme radi se o 100% mrežnoj komunikaciji između neodređeno velikog broja sudionika.

Ta mrežna komunikacija zapravo znači da u otvorenoj inovaciji postoji mogućnost komunikacije „svakoga sa svakim“. Uz evidentne prednosti (bolje dijeljenje, razmjena informacija) ovakav „okoliš“ predstavlja značajan komunikacijski izazov za sve sudionike. Kao i svagdje drugdje u inovaciji sudionici se nalaze pred dilemama koju čini odabir dvije ili više opcija. Evo samo nekih od dilema:

Ideatori (građani u crowdsourcingu):

  • U tekstu je potrebno paziti na formu, dati neku ilustraciju?
  • Prijedlog treba biti kratak ili elaboriran (detaljno i stručno)?

Moderatori („content managers“, ujedno glasnogovornici nadležnih):

  • Već za samo preliminarno prihvaćanje ideje već je nužna odluka nadležnih
  • Odbiti ideju iziskuje napor u argumentaciji
  • Ponašati se birokratski: pokazati da ideja nije u skladu s procedurom

Nadležni (donositelji odluka):

  • Prihvatiti ideju znači implicite potvrditi neku slabost u vlastitom okruženju
  • „Šutnja administracije“ ili općeniti odgovor, te proglašavanje nenadležnosti je u pravilu prvi izbor.

JESTE LI ZNALI?

… da je zanimanje- profesija budućnosti „upravljanje sadržajem“, hrvatski prijevod od „content management“? To je jedna od glavnih funkcija za koju u crowdsourcingu treba imati kvalitetne „moderatore“, osobe koje će uređivati i filtrirati sadržaj koji daju ideatori, ali i odgovore nadležnih u organizaciji.

Jasno je da takvih kadrova  s formalnom edukacijom još nema, pa je dobro vidjeti stana iskustva, o kakvom se profilu stručnjaka radi:

Pitanje je kojih to pet osnovnih vještina treba imati „content manager“. Struka  u najsažetijem obliku navodi sljedeće :

  1. Novinarsko obrazovanje
  2. Digitalna intuicija
  3. Pojam o poslovanju
  4. Zaljubljenost u (svoj) posao
  5. Socijalni DNA

U svakom slučaju: jake uredničke vještine!

Sve ovo vrijedi generalno za objavu bilo kojih poslovnih sadržaja na Internetu. Posebno za inovacijski crowdsourcing treba naglasiti da „content manager“ treba dodatno znati uspostaviti ravnotežu između svih sudionika, u skladu s njihovim očekivanjima:

  • Ideatori očekuju da plasiraju ideju na najlakši mogući način
  • Srednji menadžment ima obvezu baviti se s idejama koje remete „uhodani red stvari“
  • Visoki menadžment treba promovirati inovacijsku kulturu, ali se nalazi između „čekića i nakovnja“:
    • konzervativnog srednjeg menadžmenta i
    • dioničara koji su zagrijani za inovaciju sve dok je uspješna.

Ovdje ćemo dati jedan primjer dileme vrlo aktivnog ideatora u www.zg-inovacija.eu. Njegov izvorni tekst je bio:

zagrepčani žele učestvovati u kreiranju i uređenju svoje lokalne sredine.žele donirati svoj rad vrijeme i znanje svojoj mjesnoj zajednici.čistiti okoliš podučavati đake pokloniti vrijeme usamljenoj starijoj osobi.pokloniti voće i povrće iz svoga vrta

Moderator je uočio neurednost te izvorne objave, dodao sliku i bez izmjene teksta uredio ovaj prijedlog inovativne ideje ovako:

Ovaj primjer je instruktivan u pogledu paradoksa koji govori o odnosu između „ideatora“ i „egzekutora“. Iako „egzekutori“ često blokiraju inovativne ideje i postoji stereotip o njima kao o „bad guys“. Ali i „ideatori“ ponekada znaju biti „svojih para vrijedni“. U ovom primjeru imamo prijedlog ideje koji je napisan neuredno, slučajno ili namjerno ima oblik maksimalne „razbarušenosti“ toka  misli: nema blenka poslije interpunkcije, nema velikog slova na početku rečenice, ima masu pogrešaka. Misli su nabacane „zbrčkano“. To s jedne strane daje utisak kreativnosti, ali s druge predstavlja nepoštivanje „egzekutora“, onih koji evaluiraju i ostvaruju predloženu ideju.

Komunikacija u otvorenoj inovaciji zavisi ne samo o osobnostima, nego i o ulogama sudionika. Koje su glavne osobitosti tih skupina sudionika u inovacijskom procesu  u blokiranja ili potpore otvorenoj inovaciji - više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

Mali dodatak Velikoj školi GDPR-a: Ne slušajte vendore – slušajte sebe!

22.08.2017. komentiraj

Gotovo da ne postoji proizvođač bilo kakvog informatičkog, a pogotovo infrastrukturnog proizvoda koji u GDPR-u nije uočio sjajnu priliku za povećanje prihoda. Gotovo svaki vendor razvio je posebne prodajne materijale za uvjeravanje korisnika kako je baš njihov proizvod gotovo svemoguće rješenje za GDPR probleme.

INOVACIJA …  i pesimizam u javnom sektoru

INOVACIJA … i pesimizam u javnom sektoru

21.08.2017. komentiraj

Pretjerano pesimistički pristup inovativnim idejama ima jasne učinke u realnom sektoru: ne ostvaruje je „market pull“. Konkretno to znači da tvrtke odbijaju inovacije koje tržište traži. Krajnji učinak je jasan: konkurencija prigrli inovaciju koju najčešće nudi „technology push“ i ide naprijed s tržišnim udjelom, prihodom i dobiti. U krajnjim slučajevima to završava s propašću tvrtki koje su se prema inovaciji odnosile pretjerano pesimistički – kao kod notornog Kodak – primjera.

INOVACIJA …  i pesimizam koji je „ubija“

INOVACIJA … i pesimizam koji je „ubija“

16.08.2017. komentiraj

U prethodnoj kolumni smo prikazali kako „optimizam“ može štetiti inovaciji: Grešku tipa I – odbijanje dobre inovacije, blokira neutemeljeno optimistična procjena sadašnjeg stanja. „Dobro nam ide s klasičnom fotografijom, što će nam digitalna?“ – reče uprava Kodaka i propadne. Obratno, „Naš video format Beta je tehnološki superioran VHS-u, pobijedit ćemo i bez marketinga!“, zaključila je optimistički  uprava Sonyja i nestade Beta-e s tržišta – Greška tipa II!